Ova nedjelja je jedna od četiriju u godini kada Švicarci izlaze na birališta po svom političkom sustavu izravne demokracije kako bi glasovali o pitanjima na saveznoj, kantonskoj i općinskoj razini. 

Mnoga su birališta bila otvorena već u subotu. Mnogi Švicarci glasuju i dopisnim putem, pri čemu svaki birač tri tjedna prije glasovanja prima na svoju adresu debelu omotnicu sa svim dokumentima u vezi s pitanjem o kojem se glasuje, njegovim iscrpnim tumačenjem i listićem koji treba vratiti.

Ovaj vikend biračima su se postavljala dva pitanja na saveznoj razini: treba li odobriti zakon o pooštravanju azila i treba li članove vlade birati narod, a ne parlament kao što je to bilo dosad. Zadnje ankete su pokazale da bi birači mogli prihvatiti novi zakon o azilu, ali da neće pristati na promjenu načina biranja vlade.

Zakon o azilu je izmijenjen 2012. kako bi se pokušao spriječiti priljev sve većeg broja tražitelja azila koji Švicarsku smatraju eldoradom. Trenutačno oko 48.000 ljudi čeka rješavanje molbe za azil. Samo u 2012. u zemlju je ušlo 28.631 izbjeglica, što je rekordan broj od 1999.

U 2012. pravo na azil odobreno je tek 11,7 posto tražitelja i to nakon višegodišnjeg čekanja. Glavna svrha izmjene zakona koji je jesenas stupio na snagu jest smanjiti trajanje procedure na nekoliko mjeseci, budući da se znala otegnuti i na više godina.

Drugo referendumsko pitanje - treba li narod birati savezno vijeće - moglo bi naići na odbijanje. Taj tekst koji je izradila stranka UDC (populistička desnica) dobio je tek malu potporu.

Uz izravno biranje vlade, tekst predviđa da dva od sedam mjesta u vladi budu namijenjena zastupnicima s retoromanskog i talijanskog govornog područja u Švicarskoj.