"Obnova stonskih zidina najopsežniji je zahvat u ukupnoj obnovi kulturne baštine u Hrvatskoj", rekao je ministar kulture Božo Biškupić povodom otvorenja.

Ministar je ujedno najavio da će zidine biti kandidirane za UNESCO-vu listu svjetske baštine.

Podsjetio je i na ovih dana uvrštenu Festu sv. Vlaha na Svjetsku listu UNESCO-a, čime je Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja u svijetu sa ukupno sedam fenomena na toj listi.

Za stonske zidine ubuduće će se naplaćivati ulaz, između 20 i 30 kuna, što će toj za turiste iznimnoj atrakciji omogućiti i održavanje.

Dugogodišnja obnova intenzivirana je od 2003. godine. Projekt je financiralo Društvo prijatelja dubrovačke starine pod nadzorom i u suradnji Dubrovačkih konzervatora, godišnje je izdvajalo od tri do pet milijuna kuna, a izvođači radova, lokalne tvrtke, napravili su djelomičnu rekonstrukciju i konzervaciju.

Daljnje propadanje spriječeno je postavljenom ogradom i ulazom u tvrđavi Arcimun, s biljetarnicom u gotičkoj kuli. Razlog spore obnove je način na koji se ona izvodi, gotovo isti na koji su zidine nastale - klesanjem kamena.

Stonske zidine sagrađene su u 14. stoljeću, nakon što je godine 1334. Dubrovačka Republika stekla Pelješac. Radi zaštite podignut je monumentalni obrambeni sustav, najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat tadašnje Europe.

Prvi je u tridestak godina izgrađen obrambeni bedem s jedne na drugu stranu poluotoka. Planski su utvrđena dva gradića, južno Ston i sjeverno Mali Ston. Pelješac je odvojen od kopna pomoću Velikoga zida, ukupne dužine od 5,5 kilometara. Zidine su ojačane sa četrdesetak kula i pet tvrđava.

U prigodi otvorenja obnovljenih stonskih zidina otkrivena j i spomen ploča Lukši Beritiću dubrovačkom konzervatoru i povjesničaru koji je prije pedesetak godina prvi počeo raditi na obnovi stonskih zidina. (hina/metro-portal)