Iako su restorani otvoreni već nekoliko mjeseci te posluju u skladu s novim epidemiološkim okvirima, rezultati novog MasterIndex istraživanja pokazuju kako je pandemija novog koronavirusa ostavila traga na naše navike posjeta restoranima.

Glavni razlog zašto ove godine sve češće zaobilazimo restorane, što potvrđuje čak 61% ispitanika koji su u rujnu i listopadu sudjelovali u istraživanju koje je za Mastercard provela agencija Improve, jest izbjegavanje većih okupljanja.

No, veća okupljanja nisu jedini razlog koji brine ispitane Hrvate. Pad BDP-a, financijska neizvjesnost te sve veća pažnja usmjerena na brigu o osobnim financijama gotovo su za polovinu ispitanih (44%) drugi najčešći razlog zbog kojeg restorani više nisu visoko na ljestvici prioriteta.

Još jedan razlog, koji nije karakterističan samo za ovu industriju, jest bojazan posjetitelja o mogućnosti zaraze prilikom posjeta restoranu - svaki četvrti ispitanik odgovorio je kako se boji da se takvi ugostiteljski objekti ne pridržavaju ili ne mogu ispuniti propisane epidemiološke mjere. Tek 12% kao razlog sve češćeg neodlaska navodi smanjen obujam poslovnih sastanaka.

Trošimo otprilike isto, ali rjeđe

Kada govorimo o razlozima odlaska ili neodlaska, cijena ima sve veći utjecaj, posebice u gradskim sredinama. I dok raste broj onih koji sve rjeđe odlaze u restorane, okvirna mjesečna potrošnja ostaje otprilike ista te se, u najvećoj mjeri, kreće između 200 i 500 kuna. Prošle godine prosječna mjesečna potrošnja u restoranima u iznosima do 100 kuna bila je, u odnosu na ovu, veća za 15%. Više od 1.000 kuna mjesečno u restoranima troše oni s većim mjesečnim primanjima, primarno osobe između 40 i 49 godina. Gotovo 60% ispitanica istaknulo je kako ove godine rjeđe ili gotovo nikada ne odlazi u restorane na poslovne sastanke, a tendencija smanjivanja odlazaka karakteristična je i za dobnu skupinu ispitanika između 50 i 55 godina.

Padaju odlasci u restorane, rastu online narudžbe

S obzirom na specifičnost ugostiteljskog poslovanja, usmena predaja zadovoljnih gostiju jedan od ključnih faktora prilikom odabira mjesta za jelo. Prošlogodišnji rezultati MasterIndexa pokazali su kako 89% ispitanih sudionika koji odlaze u restorane odluku o tome gdje jesti u većini slučajeva donose temeljem usmene preporuke prijatelja ili kolega. Ovogodišnja brojka nešto je niža (80%). Online recenzije na popularnim platformama (TripAdvisor, Facebook, Google) za mlađe ispitanike bitan su izvor informiranja o ponudi - u dobnoj skupini od 18 do 39 godina svaki treći ispitanik navodi ih kao primarni oblik informiranja o restoranima.

S porastom online recenzija, bilježi se i rast broja korisnika, tj. gostiju koju hranu naručuju na popularnim online servisima, ali i broj onih koji koristeći lokacijske usluge odluku o posjetu ili narudžbi donose primarno temeljem faktora dostupnosti, tj. blizine. Broj onih koji koriste usluge online servisa u odnosu na lani povećan je za 55%, dok korištenje lokacijskih usluga bilježi porast u odnosu na lani od 25%. Lokacijske usluge biraju obrazovanije osobe s većim primanjima na području Grada Zagreba, Istre, Primorja te Gorskog kotara, dok online servise za narudžbu, zbog prihvatljivih financijskih ponuda, osobe s manjim prihodima.

Kvaliteta i dalje najbitnija

Iako sve manje vremena provodimo u restoranima u krugu obitelji, prijatelja i kolega s posla, kvaliteta ostaje najbitniji faktor prilikom odabira hrane, što potvrđuje 93% ispitanika. I dok više od polovice kaže kako će odluku o izboru restorana donijeti na temelju njegove lokacije, koronakriza pokazuje svoj utjecaj i u ovom segmentu.

Svaki treći ispitanik kao najvažniji faktor prilikom odabira lokacije za ručak ili večeru naveo je pridržavanje, odnosno nepridržavanje propisanih epidemioloških mjera u prostoru restorana. U odnosu na druge dijelove Hrvatske, ovo su kao najbitniji faktor najmanje navodili ispitanici iz Istre, kojima je, kao gotovo i svakom petom ispitaniku, kvalitetan izbor pića važan faktor prilikom odabira restorana. Posebice je to bitno muškarcima.

„Iako sve rjeđe odlazimo u restorane, ugostitelji se brzo prilagođavaju novim uvjetima, što potvrđuje i sve veći broj onih koju svoje offline poslovanje prebacuju u online sferu. Digitalizacija cjelokupnog sektora, razvoj novih servisa, ali i unaprjeđenje postojećih, omogućili su nam da sa sigurne udaljenosti i dalje uživamo u vrhunskim jelima, ali i jasno pokazali kako su briga o vlastitom zdravlju i financijska nesigurnost faktori koji svakodnevno utječu na donošenja odluka o vlastitoj potrošnji. Ono što ostaje pitanje jest činjenica jesmo li se kao potrošači u kratkom vremenu jako promijenili i hoće li naše novostečene navike, čak i u post-covid svijetu, biti 'novo normalno' za restorane", istaknuo je direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj Cosmin Vladimirescu.