Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja koštane srži narastao je na 32.821 potencijanog donora, a da je i zaživio pokazuje podatak da mjesečno stiže 20-30 upita te da su dosad pronađena dva moguća donora matičnih stanica i to za pacijente u Austriji i Velikoj Britaniji.

Marija Rukavina, voditeljica Zaklade Ana Rukavina, ističe: "U našim akcijama svaku osobu koja pokaže želju da dade krv detaljno informiramo što znači darivanje genskog materijala te upozorimo da dobro razmisli je li spremna ući u Registar i jednog dana biti darivatelj jer se radi o ozbiljnoj stvari koja nekome može značiti spas", dodajući kako je u svaku epruvetu s krvi potencijalnog donatora u startu uloženo 2.000 kuna. Zaklada već gotovo tri godine organizira akcije prikupljanja krvi i poručuje ljudima da kao mogući donori matičnih stanica nekome mogu spasiti život.

Darivatelj matičnih stanica može biti svaka zdrava osoba od 18 do 55 godina. Da bi netko ušao u registar darivatelja njegov krvni uzorak prolazi postupak određivanja antigena tkivne snošljivosti u laboratoriju za tipizaciju tkiva, a zatim ulazi i u svjetski registar davatelja matičnih stanica. Darivatelj se u registru vodi pod šifrom a njegove podatke ima samo Centar za tipizaciju tkiva u KBC Zagreb.

Kako je tipizacija tkiva skupi proces, dosad je iz hrvatskog registra tipizirano 12.575 uzoraka, uključujući i ovogodišnjih 2.900 uzoraka čiju je tipizaciju sa 4,5 milijuna kuna poduprlo Ministarstvo zdravstva.

"Veoma je važno da se darivatelju detaljno objasni procedura koju treba proći u slučaju da bude prepoznat kao donor i da mu se objasni da to nema posljedica za njegovo zdravlje", ističe medicinski direktor Zaklade doc. Mirando Mrsić, ujedno i pročelnik hrvatskog registra. S obzirom da je zbog bojazni za vlastito zdravlje bilo slučajeva odustajanja donora, Mrsić kaže kako se darivatelja uvijek obavijesti o svemu što ga čeka no njegovo je pravo odustati i nitko ga od toga ne smije odgovarati.

Kada se utvrdi podudarnost tkiva, radi zaštite pacijenta potencijalnog se darivatelja ponovno pita za njegov pristanak i tek se zatim ulazi u proceduru. Medicinski postupak tada se može učiniti na dva načina.

U prvom se slučaju darivatelju uzima koštana srž iz kostiju zdjelice. Budući da postupak nije bezbolan to se radi pod punom anestezijom u operacijskoj dvorani, a darivatelj boravi u bolnici tri dana.

U drugom slučaju se uzimaju periferne matične stanice tako da se odvajaju iz cirkulacije putem aparata sličnog dijalizatoru na koji je darivatelj priključen. Postupak je bezbolan a nekoliko dana prije osoba prima faktor rasta, čija je zadaća prikupiti potrebne stanice.

"Poznajem mnoge ljude koji su to prošli, uključujući i 2,5-godišnju djevojčicu koja je bila donator svome bratu, i koliko je meni poznato nitko zbog procedure koju je prolazio nije imao nuspojave, iako kod svakog zdravstvenog zahvata postoji određena opasnost", kaže Marija Rukavina.

Godišnje se u Hrvatskoj obavi 30-ak alogenih transplantacija i transplantacija koštane srži. U dvije trećine tih bolesnika donori su bili krvni srodnici, no stručnjaci ističu kako sve više raste potreba za nesrodnicima kao donorima, pri čemu je pristup Registru dobrovoljnih darivatelja od iznimne važnosti. (Hina/ metro-portal)