Zabrana će biti postavljena na 10 tisuća eura, odnosno 75 tisuća kuna, s tim što će državama članicama biti dana mogućnost da uvedu i manji iznos. 

Ograničenja u plaćanju gotovim novcem već neko vrijeme postoje u 18 država članica EU, pa tako Grci gotovinom mogu platiti do 500 eura, Francuzi 1000 eura, a Poljaci 15 tisuća eura. Njemačka i Austrija najveći su protivnici zabrana plaćanjem gotovim novcem i u tim se zemljama na slobodu plaćanja gotovinom gleda gotovo kao na ustavom zagarantirano pravo građana. U Austriji je bilo prijedloga da se plaćanje gotovim novcem zaštiti Ustavom.

Po novome, zabrana plaćanja gotovinom odnosila bi se i na tvrtke i na građane. Hrvatske tvrtke i fizičke osobe koje obavljaju neku poslovnu aktivnost također imaju zabranu plaćanja gotovim novcem za vrijednosti veće od 75.000 kuna od siječnja 2018. godine, tako da nova pravila neće biti nikakva novost za poduzetnike. Ako su obveznici fiskalizacije, tvrtke ne smiju plaćati gotovinom nijedan račun iznad 5000 kuna. Stvari će se, međutim, mijenjati kod građana i njihovih međusobnih transakcija. Ovotjedna izjava povjerenice za financije potaknula je nove rasprave u Austriji i Njemačkoj, gdje se na ograničavanja u plaćanju gotovim novcem gleda kao na ograničenje osobnih sloboda. Prema podacima Europske središnje banke, 82 posto svih izdanih računa u Austriji i Njemačkoj plati se gotovim novcem, a jedino Hrvatska ima isti udio gotovinskih plaćanja.

Austrijski ministar financija Blumel odmah je kazao da ta zemlja neće prihvatiti prijedlog koji vodi puzajućem ukidanju gotovine, pozvao se na emotivni odnos stanovništva prema novčanicama, koji se očito nije bitnije promijenio ni zbog pandemije.

"Govorimo o gornjoj granici od 10 tisuća eura. Prilično je teško nositi toliko novca po džepovima", kazala je McGuinness u intervjuu njemačkom Suddeutsche Zeitungu.

Komisija namjerava osnovati krovnu agenciju EU protiv pranja novca i financiranja terorizma, koja će imati brojne ovlasti i izravno će nadzirati kako banke provode politike sprečavanja pranja novca. Poznato je da banke moraju ispitati podrijetlo novca za sve transakcije veće od 105 tisuća kuna, a kod novih klijenata podrijetlo bi se trebalo ispitivati i za sve transakcije veće od tisuću eura.