Portal MojPosao je i ove godine za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom i regionalnom tržištu rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.ba, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

Istraživanje je provedeno kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

U istraživanju je sudjelovalo više od 4.700 ispitanika, od čega je više od 1.700 ispitanika bilo iz Hrvatske. Među hrvatskim ispitanicima je bilo 55% zaposlenih, 40% nezaposlenih, a 5% ispitanika se još uvijek školuje.

Dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktor prilikom odabira radnog mjesta

Za odabir radnog mjesta najvažniji su međuljudski odnosi.

Naime, čak 64% ispitanika iz Hrvatske odabralo je upravo međuljudske odnose kao jedan od najvažnijih faktora pri izboru poslodavca. Na drugom mjestu nalazi se visina plaće (63%), a na trećem mogućnost učenja i napredovanja (41%).

Dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu ispitanicima iz Hrvatske i Slovenije (gdje dijele mjesto s visinom plaće), dok je ispitanicima iz ostalih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije te Makedonije) na prvom mjestu visina plaće.

Znanjem i motivacijom do posla

Sudionike istraživanja smo upitali što je po njihovu mišljenje najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz Hrvatske (29%) smatra da su to motivacija i želja za zaposlenjem te njihova znanja i vještine (28%). Zanimljivo je da svega 6% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 12% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 3% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Kad je o regiji riječ, Slovenci i Makedonci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo.

Koliku plaću bismo htjeli?

Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, u prosjeku, tu ispitanici iz Hrvatske očekuju u prosjeku 1021 euro. Očekivana plaća u Hrvatskoj je svega 7% viša od stvarne prosječne plaće.

U prosjeku, ispitanici u Sloveniji imaju najviša očekivanja, preko 1500 eura u prosjeku, ali imaju i najvišu prosječnu plaću. Željena plaća u Sloveniji 25% je viša od stvarne prosječne plaće.

S druge strane, najniža očekivanja su u Makedoniji, 523 eura, što je 12% više od onoga što je prosječna plaća u Makedoniji. Ispitanici iz Srbije očekuju 759 eura, dok im je prosječna plaća 547 eura, a oni iz Bosne i Hercegovine očekuju 783 eura, za razliku od 515 euro prosječne plaće.

Većina zaposlenih u Hrvatskoj (68%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je nešto manje nego prošle godine kada je taj postotak iznosio 72%. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati upravo ispitanici iz Hrvatske, dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40%).

U odnosu na prošlu godinu smanjio se strah od gubitka posla

Nešto više od četvrtine ispitanika (28%) iz Hrvatske boji se da bi mogli ostati bez posla u narednih godinu dana. To je ipak dosta manje nego prošle godine kada je za svoj posao strahovalo 36% zaposlenih ispitanika.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri boje ispitanici iz Srbije (30%), a najmanje iz Bosne i Hercegovine (22%).

Uvjeti na poslu su kao i prije pandemije

Imajući u vidu turbulentnih godinu i pol dana iza nas, radni uvjeti nisu se previše promijenili, barem tako smatra gotovo polovica ispitanika (45%). Da su uvjeti ipak lošiji u odnosu na pretpandemijsko vrijeme smatra 39% ispitanika, i to prvenstveno zbog smanjenja plaće, narušenih međuljudskih odnosa i većeg opsega posla. Ima i onih ispitanika, doduše manji broj (16%), kojima su se radni uvjeti u posljednjih godinu i pol dana poboljšali, bilo da se radi o omogućenom radu od kuće, povišicama ili pak napredovanju.

Nema većih razlika u tome koliko su se uvjeti rada promijenili u posljednjih godinu i pol dana, u svim zemljama u najvećoj su mjeri uvjeti ostali isti ili su lošiji. Da su se uvjeti popravili u najvećoj mjeri su ustvrdili ispitanici iz Bosne i Hercegovine (23%).

Pandemija je omogućila rad od kuće, u proteklom periodu bili smo svjedoci kako je većina zaposlenih, kojima je posao to omogućavao, radila od kuće. Sada, godinu i pol kasnije, radnici se sve više vraćaju na radna mjesta. Trenutno više od polovice ispitanika (61%) radi iz ureda iako im priroda posloa omogućava rad od kuće. Četvrtina ispitanika (23%) ima hibridni način rada - djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 15% radi isključivo od kuće.

Gledajući regiju, Slovenci u najmanjoj mjeri dolaze u urede, isključivo s radnog mjesta radi tek njih trećina (33%), dok u najvećoj mjeri oni imaju mogućnost hibridnog načina rada (53%). Ispitanici iz Hrvatske prednjače u radu s radnog mjesta u odnosu na druge države regije (61% ispitanika iz Hrvatske, 60% iz Bosne i Hercegovine, 60% iz Makedonije, te 54% iz Srbije).

Loša reputacija domaćih privatnih tvrtki

Kada bi birali tvrtku prema vlasništvu ispitanici iz Hrvatske bi najradije odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (33%), a u najmanjoj mjeri privatnu tvrtku u domaćem vlasništvu (15%). Četvrtina ispitanika (25%) najradije bi pokrenuli vlastiti posao, slično koliko bi radilo u državnim tvrtkama (23%).

Strano privatno vlasništvo je naročito popularno u Bosni i Hercegovini (44%) i Makedoniji (42%), dok domaće privatne tvrtke u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije (29%).

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske najviše (40%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 17% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 6% ljudi na posao čeka dulje od 5 godina.

Većina nezaposlenih (54%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego prošle godine kada je bilo kakav posao tražilo njih dvije trećine (65%). U odnosu na prošlu godinu (28%) više je onih ispitanika koji posao traže isključivo u struci (37%).

Posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz Makedonije.

Iako podaci pokazuju suprotno, trećina ispitanika (33%) smatra kako je trenutno ponuda poslova manja nego prije godinu i pol dana. Svega 5% ispitanika smatra kako je ponuda veća sada nego prije, dok ih najviše (45%) smatra kako se ponuda za neka zanimanja povećala - kao što su IT i građevina, ali smanjila za druga.

Iako smo svjedoci da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao. Čak dvije trećine ispitanika (67%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. Četvrtina ispitanika (23%) izjavila je kako dobiva odgovore na od prilike polovicu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.

Uvjerljivo najčešće odgovor na prijavu dobivaju ispitanici iz Slovenije (petina ih dobije odgovor često ili uvijek), dok najveći problem s tim imaju ispitanici iz Bosne i Hercegovine, gdje tri od četiri ispitanika (75%) ostane bez ikakvog odgovora prilikom prijave za posao.

Koliko negativan utjecaj ovo ima za employer branding tvrtki govori i podatak da će ispitanici izbjegavati ponovnu prijavu na oglas tvrtke gdje nisu dobili povratnu informaciju (52%). Također, tvrtku će negativno komentirati prijateljima i obitelji (24%) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te tvrtke (14%). Ipak, trećina ispitanika (35%) izjavila je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utječe na njihovo mišljenje o toj tvrtki.

Ispitanici su sve manje optimistični oko perioda pronalaska posla

Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Hrvatske, njih 39%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 9% ispitanika posao već čeka ili već rade. 30% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a petina (21%) predviđa da će posao tražiti dulje od pola godine.

Ispitanici su sve manje optimistični oko perioda pronalaska posla: 2019. godine je 19% ispitanika vjerovalo da će posao naći za manje od mjesec dana, u 2020. je taj postotak iznosio 10%, da bi ove godine pao na svega 6%.

Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (55%) ili honorarno raditi (50%), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 18%.

Ohrabruje činjenica da samo 8% mladih osoba još uvijek nema jasnu predodžbu čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.

Demografija

U istraživanju je sudjelovalo preko 4.500 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije te Slovenije, samo iz Hrvatske sudjelovalo je preko 1.600 ispitanika. Od ispitanika iz Hrvatske 55% ih je zaposleno, 40% nezaposleno, a svega 5% ispitanika se još školuje.

Od ispitanika iz Hrvatske, 68% ispitanika su žene, a 32% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (36%), 25% od 36 do 45 godina te 17% ispitanika starije je od 45 godina. Petina ispitanika (22%) mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (49%) ili višu školu ili fakultet (38%).