Vampirska groznica, koju najbolje predstavlja serijal knjiga Sumrak, mijenja dinamiku funkcioniranja tinejdžerskih mozgova na načine koje znanstvenici još uvijek ne razumiju. Kako kaže Maria Nikolajeva, profesorica književnosti sa Sveučilišta Cambridge, „ne znamo kako točno književnost utječe na mozak, ali znamo da to čini". Ona dodaje kako su nova istraživanja identificirala određena područja na mozgu koja reagiraju na književnost i likovnu umjetnost. Upravo je to i bila tema konferencije u Cambridgeu koju je organizirala spomenuta profesorica i koja se održala početkom rujna ove godine. Na njoj je sudjelovao velik broj znanstvenika, pisaca i prosvjetnih djelatnika. Pričalo se, dakle, o tome kako knjige za mlade utječu na tinejdžerski um.

Nikolajeva je govoreći za LiveScience podsjetila kako su tinejdžerske godine u biti vrlo težak životni period u kojem je sve čudno i u kojem mladi zaista ne mogu objasniti zašto djeluju na načine na koje djeluju. Zato je na konferenciji okupila velik broj stručnjaka iz različitih područja kako bi se bolje pojasnio adolescentni period ljudskog života i sve ono što ga prati.

Istraživači su naglasili da su tinejdžerski umovi podložniji različitim utjecajima nego odrasli umovi - a to se odnosi na utjecaje vršnjaka, knjiga, filmova, glazbe i tako dalje. To je na konferenciji potvrdila i Karen Coats, profesorica engleskoga jezika pri ISU-u (Illinois State University), koja je rekla da se u proteklih nekoliko desetljeća dokazalo da tinejdžeri drugačije obrađuju informacije od odraslih - mladi na podražaje i situacije reagiraju emocionalno i ne razmišljaju o posljedicama. Razlog za to leži u činjenici da je kod tinejdžera prefrontalni korteks, dio mozga zadužen za procjenu rizika i rasuđivanje, još uvijek 'neorganiziran'.

No kakve veze sa svime time ima Sumarak saga? Tinejdžeri čitaju knjige iz serijala prvenstveno zbog same radnje i ljubavne tematike, ali knjige sadrže određene elemente koji bi također mogli imati dugoročne utjecaje. Serijal prati Bellu, tinejdžerku koja se zaljubljuje u puno starijeg Edwarda, vampira. Neki kritičari smatraju da Bellina pasivnost i poruka o seksualnoj apstinenciji do braka u biti imaju anti-feministički učinak.

U knjizi su opisane vrlo konzervativne vrijednosti koje ni na koji način ne dopuštaju individualno razmišljanje ili osobni razvoj niti podrazumijevaju činjenicu da bi žena trebala biti potpuno neovisno biće. Nikolajeva je, na primjer, samo jedna od onih koji to smatraju vrlo depresivnim i štetnim.

Nadalje, stručnjake zanima na koji način tako, nazovimo je mračna književnost utječe na mlade te zašto tinejdžere tako privlače vampiri, zombiji i post-apokaliptične i distopijske teme.  Istina je da je adolescentnost vrijeme puno kontradiktornosti - jedan dan mračne emocije, drugi dan radost i oduševljenje. A Sumrak je upravo o tome, o seksualnosti u cvatu i možda najviše o tome da mladi još ne znaju tko su i što su. To možda objašnjava neizmjernu privlačnost priče. Ali Nikolajeva smatra da pisci koji se bave tinejdžerskom tematikom imaju moralnu odgovornost da uključe pozitivnost i nadu u svoja djela.  Ako mladi čitaju knjige u kojima umire i nada, to može imati vrlo negativne posljedice, smatra Nikolajeva.

Za razliku od Sumraka,tvrdi Nikolajeva, trilogija „Hunger Games" autorice Suzanne Collins djeluje pozitivnije na mlade. Tema trilogije odnosni se na distopijsku budućnost u kojoj se tinejdžeri bore do smrti na reality TV-u. To budi 'mračnu stranu' tinejdžera, ali krajnja poruka je ipak poruka nade pa tako serijal ima dobar utjecaj.

„Mislim da je najvažnije da uvijek imamo na umu to kako ni znanstveni ni humanistički pristup ne daje jasnu sliku o tome kakva je interakcija između tinejdžera i književnosti", dodaje na kraju Coats.