Ovo će biti prvi samit nakon onoga u ožujku prošle godine na kojem će moći sudjelovati dio novinara, ali u vrlo ograničenom broju.

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će također na sastanku Europske pučke stranke u četvrtak ujutro.

Sastanak čelnika EU-a počinje radnim ručkom s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom, koji je nedavno dobio drugi mandat na čelu svjetske organizacije.

Slijedi zatim tradicionalni kratki sastanak s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.

Prva tema na dnevnom redu samita je situacija s pandemijom covida-19, koordinirani odgovor EU-a na pandemiju i gospodarski oporavak od posljedica pandemije.

U posljednje vrijeme situacija se znatno poboljšala, pada broj zaraženih, zahvaljujući, između ostaloga, zahvaljujući sve većem broju cijepljenih, ali i dalje postoji strah od novih varijanti virusa i od mogućnost da se na jesen opet počne rasti broj novozaraženih.

 Što se gospodarskog oporavka tiče, zemlje članice sve su bliže trenutku kada će dobiti prve novce iz plana za oporavak EU sljedeće generacije.

Hrvatski plana oporavka možda do kraja srpnja

Komisija je već odobrila više od desetak nacionalnih planova za oporavak, a Vijeće bi ih moglo odobriti već u srpnju nakon čega članice kojima su planovi prihvaćeni mogu dobiti predujam od 13 posto od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava.

Kako se doznaje iz diplomatskih izvora, odobravanje hrvatskog plana za oporavak je pri kraju, ostala su još neka tehnička pitanja koja se rješavaju u intenzivnoj komunikaciji između Zagreba i Bruxellesa i plan bi mogao biti odobren do kraja srpnja.

Budući da Vijeće ima rok od četiri tjedna za usvajanje plana, to znači da bi hrvatski plan mogao biti konačno prihvaćen krajem kolovoza ili početkom rujna, nakon čega će joj biti isplaćen predujam.

Hrvatska iz plana za oporavak ima na raspolaganju 6,4 milijarde eura bespovratne pomoći koje treba potrošiti do 2026.

Migracije

Poboljšanjem situacije s pandemijom povećava se mogućnost jačanja migrantskog pritiska na EU na svim rutama. EU razmatra mogućnost dodatnih financijskih sredstava za Tursku kako bi nastavila udomljavati izbjeglice, kojih je ondje preko četiri milijuna. Spominje se brojka od oko 3,5 milijarde eura, ali to još nije potvrđeno jer još nema formalnog prijedloga Europske komisije.

Međutim, prema diplomatskim izvorima iznos bi se mogao kretati oko te brojke.

Odnosi s Turskom su vrlo komplicirani. S jedne strane EU je zabrinut zbog autoritarnih tendencija turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji migrante koristi i kao pregovarački adut, ali s druge strane bez turske pomoći teško bi se Unija nosila s tolikim brojem migranata na svojim granicama.

Rusija i ostala vanjskopolitička pitanja

Čelnici EU-a razgovarat će o odnosima s Rusijom, a podloga za raspravu bit će izvješće visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politku Josepa Borrella, koje je objavljeno prošli tjedan.

U tom se izvješću upozorava da se Unija mora pripremiti na dodatno pogoršanje odnosa s Rusijom i predlaže da Unija istodobno odbija rusko ponašanje, vrši pritisak i vodi dijalog s Rusijom kako bi se rusko vodstvo pridobilo za konstruktivniji angažman.

Njemačka i Francuska su također zajedno pripremile svoj prijedlog europskih odnosa s Rusijom, koji je, po diplomatskim izvorima, "pragmatičan".

Mogu se očekivati zaključci o Bjelorusiji, Libiji, Etiopiji i Sahelu.

Mađarska i prava pripadnika LGBTIQ

Nije isključeno da se na samitu neće razgovarati  o novom mađarskom zakonu o LGBTIQ zajednici koji je naišao na oštru osudu u Europskoj uniji.

Mađarski parlament je nedavno izglasao amandmane na više zakona kojima se zabranjuje "prikazivanje i promicanje rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti" osobama mlađim od 18 godina.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen snažno je u srijedu osudila mađarski zakon i najavila da će koristiti sve ovlasti Komisije kako bih osigurala da se prava svih građana EU-a poštuju.