Kao da bijes zbog najavljenih ucjena EU-a od strane Varšave i Budimpešte nije dovoljno velik, sada se u igru uključio i slovenski premijer Janez Janša: europske vlade trebale bi se koncentrirati na ono što je dogovoreno tijekom četverodnevnog sastanka u srpnju kada je postignut dogovor o mamutskom fondu za oporavak od posljedica korone. Odstupanje od toga sada je "poput svađe oko jelovnika dok brod plovi prema santi leda", izjavio je Janša.

Tko je ovdje santa leda?

Međutim, diplomati EU-a kažu da je Janša samo izrazio svoje osobno mišljenje i nije najavio da je također spreman blokirati glasanje o proračunu EU-a i fondu za obnovu.

Istovremeno je mađarski premijer Viktor Orban propagandno dodao: novi mehanizam vladavine zakona postoji samo zato da bi "ucijenio zemlje koje se opiru imigraciji". U Bruxellesu se samo "zemlje koje prihvaćaju migrante smatraju državama u kojima je na djelu vladavina prava", tvrdi Orban.

Janša uspoređuje EU s brodom koji tone

Ova je tvrdnja neistinita, a čini se i da je Janez Janša zaboravio da su se on i ostali istočnoeuropski državnici već načelno složili s klauzulom o vladavini zakona na sastanku u srpnju. Međutim, sada je spor između Europskog vijeća i Europskog parlamenta ipak ispao veći nego su to predviđali u Mađarskoj i Poljskoj. Zato sada uzimaju proračun za taoca kako bi uklonili mogućnost intervencije protiv sve većeg kršenja načela vladavine prava u njihovim zemljama.

Tu je sada potrebno posredovanje Njemačke koja do kraja godine predsjedava Europskim vijećem. Državni ministar Michael Roth već je upozorio da sada "nije vrijeme za veta, već za brzu akciju u duhu solidarnosti". No, neizvjesno je hoće li se santa leda u obliku dviju višegradskih država moći dojmiti apelima.

Nizozemski premijer Mark Rutte već je upozorio da je nova klauzula o vladavini prava "minimum" koji je prihvatljiv za njegovu zemlju. Ni pod kojim okolnostima on ne želi popustiti pokušajima ucjene. A francuski ministar za Europu Clément Beaune rekao je da Francuska ne dopušta da se u pitanje postave ni početak primjene fonda za koronu niti prihvaćene europske vrijednosti. "Ako ništa drugo ne uspije, provjerit ćemo može li se djelovati i bez tih dviju zemalja."

Ovo rješenje su već u igru uveli neki ekonomski stručnjaci i liberalni europarlamentarac Guy Verhofstadt: moguće je u okviru povećane suradnje sklopiti ugovor između europskih vlada o fondu za koronu čak i bez Mađarske i Poljske. Iako je to tehnički komplicirano i zahtijeva vrijeme, bilo bi izvedivo.

Četiri dana je u srpnju trajalo dogovaranje EU-a oko proračuna

S druge strane, diplomati EU-a kažu da je ovo zadnja opcija. Za sada će se ove dvije zemlje pokušati nagovoriti da ne posežu za vetom, jer je usvajanje proračuna za 2021. i fonda u konačnici i u interesu poljske i mađarske vlade.

Šefovi vlada trebali bi ostati ustrajni

Iz redova Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu dolazi jasan zahtjev: "Samo mogu upozoriti šefove država i vlada da ne sklapaju trule kompromise na štetu načela vladavine prava. Očekujem da to Merkel i Macron jasno daju do znanja svojim mađarskim i poljskim kolegama", rekao je zastupnik njemačke Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Ferber. Za Parlament, vladavina prava nije stvar o kojoj se može pregovarati - to vrijedi utoliko više "kada ju u pitanje dovode najveći grešnici na ovom području".

No, EPP je deset godina tolerirao stranku Fidesz Viktora Orbana u svojim redovima i pokrivao njegovu antidemokratsku politiku, podsjećaju socijaldemokrati, liberali i zeleni. Unatoč sve većim kritikama iz vlastitih redova, EPP još uvijek nije u stanju izbaciti Orbana. "Trenutna suspenzija Fidesza odnosi se samo na stranku, a ne i na frakciju u parlamentu," napominje zastupnik iz stranke Zeleni Daniel Freund. Primjerice, u radu odbora Europskog parlamenta zastupnici iz redova Fidesza i dalje sudjeluju.

I on je pozvao vlade EU-a da "ne popuste ucjeni Mađarske i Poljske kada je riječ o načelu vladavine prava". On smatra da klauzulu kojom se isplate državi članici mogu obustaviti treba jednostavno donijeti kvalificiranom većinom. Tada bi Poljska i Mađarska morale prihvatiti da je propis usvojen i njihove će se ucjene rasplinuti kao mjehur od sapunice. Njima se mora jasno staviti do znanja: "Ako nanesete štetu, protiv vas je cijeli EU", kaže Freund.

Brexit kao stalna tema

Osim ove teme, europski šefovi država i vlada će razgovarati i o stanju pregovora oko Brexita. U britanskim se medijima posljednjih dana šire glasine kako je dogovor o trgovinskom sporazumu EU-a s Velikom Britanijom pred zaključenjem. Diplomati EU-a, međutim, su tu vrlo suzdržani: "Ništa ne potvrđuje ovaj optimizam."

Umjesto toga, smatra se, Bruxelles bi se morao hitno pozabaviti planiranjem nužnih mjera za slučaj da se dogovor ne postigne, budući da sadašnje prijelazno razdoblje završava za samo šest tjedana. Na redu je Komisija koja bi morala aktivirati svoje planove za prijevoz roba i putnika kao i za sve ostale gospodarske sektore u slučaju tvrdog Brexita.

Koliki bi bili poremećaji zbog istupanja Velike Britanije iz mreže propisa EU-a još uvijek nije jasno. Europski pregovarač Michel Barnier će u petak izvijestiti veleposlanike država članica u Bruxellesu o stanju stvari. No zasad ništa ne ukazuje na to da je dogovor na pomolu.