S NOVOM godinom na snagu je stupio izmijenjeni Obiteljski zakon kojim je izbrisana gornja dobna granica za posvajanje djece. Intencija je pomoći ‘starijim' osobama da posvoje djecu. Nažalost, upućeni kažu kako odredba neće postići željeni efekt jer je problem u presporim sudskim postupcima za lišavanje roditeljske skrbi onih roditelja koji godinama ne brinu o svojoj djeci, a ne žele se odreći roditeljskih prava.

Mladost u Maestralu
U splitskom Domu za nezbrinutu djecu Maestral djeca prosječno borave čak osam godina, što je, kaže ravnateljica Doma, stvarno previše. Jedna djevojka u Maestralu boravi čak 18 godina! Boravak djece u domovima trebao bi trajati što kraće jer, kaže ona, dom je krajnja nužda i dokaz kraha jedne obitelji.

Kako kaže Toni Bjažević, ravnatelj splitskog Centra za socijalnu skrb, lani su odobrili pet posvojenja, a lista posvojitelja godišnje se popne na čak 200 djece. Riječju, na jedno slobodno dijete dolazi 40 potencijalnih posvojitelja! Istovremeno, u Domu za nezbrinutu djecu Maestral i njegovoj kaštelanskoj podružnici Miljenko i Dobrila na broju je 120 djece bez odgovarajuće skrbi. Jedno jedino dijete među njima je slobodno za posvojenje, a riječ je o djetetu s tjelesnim teškoćama... Neku od te djece roditelji posjete samo četiri puta godišnje, no po hrvatskom zakonu to je dovoljno da im nitko ne može oduzeti njihov status.

- Smatram, kao i moji suradnici, da se previše podilazi biološkim roditeljima i zbog toga djeca godinama ostaju u domu, često i toliko dugo da na kraju više i ne žele da ih netko posvoji. Kod nas nije nikakav problem naći posvojitelje - kaže Edita Maretić, ravnateljica Maestrala.

- Kod nas u Dalmaciji je problem što se ljudi teško odlučuju za udomiteljstvo jer strahuju da se time ne bi mogli samo profesionalno baviti. Jednostavno rečeno, strahuju da nisu dovoljno nesebični i hrabri da bi preživjeli situaciju da jednoga dana po dijete koje su udomili dođe njegov biološki roditelj. Osim toga, udomiteljske obitelji dužne su osigurati djeci sastanke s biološkim roditeljima - ističe Edita Maretić, te zaključuje kako bi većem broju posvojenja i jednostavnijem postupku pogodovalo kada bi se ustrojili posebni obiteljski sudovi na kojima bi radili stručnjaci verzirani upravo za tu vrlo osjetljivu problematiku.