Više od tri godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, međunarodno kazneno pravosuđe poprima novi oblik. U Strasbourgu su Vijeće Europe i ukrajinska vlada u srijedu potpisali sporazum o osnivanju posebnog tribunala koji će se baviti „zločinom agresije" - povredom međunarodnog prava koja dosad uglavnom nije bila kažnjena.

Cilj je kazneno goniti visoke dužnosnike Rusije zbog njihove odluke o pokretanju rata protiv Ukrajine. „Potrebna nam je snažna politička i pravna suradnja kako bismo osigurali da svaki ruski ratni zločinac odgovara pred sudom, uključujući Putina",izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prilikom potpisivanja sporazuma u Strasbourgu.

„Dokumentiran je svaki pedalj ruskog osvajačkog rata", napisala je potom na platformi X povjerenica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas. „Nema mjesta nekažnjivosti - i nitko iz ruskog vrha nije nedodirljiv."

Sudska prijetnja podrezanih krila

Specijalni tribunal oslanjat će se na običajno međunarodno pravo i rezolucije Opće skupštine UN-a. Najvjerojatnije će imati sjedište u Den Haagu i popuniti prazninu koju Međunarodni kazneni sud (ICC), također sa sjedištem u Den Haagu, zasad nije mogao obuhvatiti: kaznena posljedica već zbog same odluke o vođenju agresorskog rata, a ne samo zločina počinjenih tijekom rata.

Budući da Rusija nikada nije ratificirala Rimski statut, temeljem kojeg djeluje ICC, njeni političari u tom aspektu ne mogu biti izravno procesuirani pred tim sudom. Doduše ona ga je najprije potpisala, ali ga nikad nije prihvatila. Dapače, nakon okupacije Krima 2016. je i povukla svoj potpis. Problem je daleko veći od odbijanja Moskve, jer ICC ne prihvaća čitav niz zemalja, počev od Sjedinjenih Američkih Država i Kine, pa do Indije, Pakistana, Izraela, Irana, za Sjevernu Koreju se ne treba čuditi, ali ne prihvaća njegovu nadležnost niti Turska ili Saudijska Arabija.

Novi tribunal samo je jedan od brojnih pokušaja da se Rusiju kazneno pravno pozove na odgovornost zbog agresije na Ukrajinu. Pregled ostalih postupaka:

Nalog za uhićenje pred ICC-jem

U ožujku 2023. ICC je izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina zbog navodnog nezakonitog odvođenja ukrajinske djece. Kijevske vlasti dokumentirale su gotovo 20.000 maloljetnika koji su tijekom rata nasilno odvedeni iz Ukrajine u Rusiju. Organizacije za ljudska prava vjeruju da je stvarni broj daleko veći.

Godine 2024. izdani su dodatni nalozi za uhićenje i protiv ministra obrane Sergeja Šojgua te načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova - među ostalim zbog namjernih napada na civilnu infrastrukturu u Ukrajini.

Zloupotreba Konvencije o genocidu?

Još 2022. Ukrajina je podnijela tužbu protiv Rusije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ). Za razliku od ICC-ja, koji kazneno progoni pojedince zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, ICJ rješava isključivo pravne sporove među državama - primjerice oko granica ili kršenja međunarodnih ugovora.

ICJ također ima sjedište u Den Haagu, ali za razliku od ICC-ja, on je glavno pravosudno tijelo Ujedinjenih naroda.

U konkretnom slučaju Rusija je svoj napad na Ukrajinu 2022. pokušala opravdati tvrdnjom o navodnom „genocidu nad Rusima" u Donbasu - što Ukrajina odlučno odbacuje i smatra zloupotrebom Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Zbog toga je podnijela tužbu. U ožujku 2023. ICJ je potvrdio svoju nadležnost i glavni postupak je u tijeku. Druga tužba, koju je Kijev podnio još 2017. zbog navodne ruske financijske potpore terorizmu, velikim je dijelom odbačena 2024.

Europski sud za ljudska prava i nacionalni postupci

Pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) vodi se više tužbi protiv Rusije - među ostalim zbog rušenja putničkog zrakoplova MH17 nad istočnom Ukrajinom 2014. ili stalnih represija na Krimu nakon ruske aneksije iste godine.

Iako je ESLJP sudsko tijelo Vijeća Europe, Rusija je u rujnu 2022. sama istupila iz organizacije kako bi preduhitrila izbacivanje. Od tada više nije moguće podnositi nove tužbe protiv Rusije. No prethodno zaprimljene tužbe još se obrađuju, a presude - barem teoretski - ostaju pravno obvezujuće. Međutim, Rusija je i ranije često ignorirala presude ESLJP-a.

Uz to, kaznene istrage protiv ruskih aktera vode i državna odvjetništva u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Litvi, pozivajući se na načelo univerzalne jurisdikcije - pravni institut koji državama omogućuje da procesuiraju najteža međunarodna kaznena djela čak i ako nisu počinjena na njihovu teritoriju, niti su počinitelji ili žrtve njihovi državljani.

Teško da će itko biti na klupi

Novoosnovani tribunal trebao bi početi s radom sljedećih mjeseci, ali još treba imenovati suce i tužitelje. Ipak, vrlo je malo vjerojatno da će pred sud doista izvesti optuženike poput Vladimira Putina. S jedne strane, kazneni postupak protiv Putina bio bi moguć tek nakon završetka njegova mandata, jer predsjednici država i članovi vlada uživaju imunitet. S druge strane, Rusija ne priznaje međunarodne sudove i ne dopušta izručenja svojih državljana, tako da će suđenja gotovo sigurno biti održana u odsutnosti optuženih.

Prema ocjeni Vijeća Europe, tribunal je ipak od velike važnosti - među ostalim radi prikupljanja dokaza i pripreme optužnica, ali i kao presedan za buduće kazneno-pravne postupke u slučajevima međunarodno nezakonite agresije, bilo da je riječ o Rusiji ili nekoj drugoj državi.