Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je za 2007. godinu iznosila 17,4 posto, što je povećanje te stope za 1,1 postotni bod u odnosu na 2006. godinu, podatak je Državnog zavoda za statistiku iz istraživanja o siromaštvu.

Statistički, prag rizika od siromaštva u prošloj je godini za samačko kućanstvo bio dohodak, s novčanim i naturalnim primanjima, od 23.969,31 kunu ili 1.997,44 kune prosječno mjesečno.

Za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece prag rizika od siromaštva za 2007. iznosio je 50.335,55 kuna.

Siromašni s manje od 4.194,63 kune mjesečno

To znači da je takvo kućanstvo za prelazak praga rizika od siromaštva u prošloj godini trebalo mjesečno, s primanjima u novcu i naturi, najmanje 4.194,63 kune.

Izraženo u dohotku samo u novčanim primanjima (znači bez naturalnih) samačko je kućanstvo u prošloj godini za život bez rizika od siromaštva trebalo 22.311 kuna, a kućanstvo s dvoje djece 46.853,10 kuna.

Najrizičnije skupine u Hrvatskoj su i nadalje starije osobe, posebice starija samačka kućanstva, nezaposleni i umirovljenici, kao i samohrani roditelji te obitelji s djecom, naročito obitelji s više djece.

Najrizičnija skupina kojoj prijeti siromaštvo su staračka samačka kućanstva osoba sa 65 i više godina, kod kojih stopa rizika od siromaštva (uzme li se i novčani i dohodak u naturi) iznosi čak 41,5 posto. Za samačka kućanstva stopa rizika od siromaštva je 36,5 posto, a visok je rizik i kod dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, kod kojih je barem jedna starija od 65 godina sa stopom od 28,7 posto.

Najugroženiji su stariji od 65 

Također su ugroženi samohrani roditelji s jednim ili više uzdržavane djece, za koje je za 2007. godinu stopa rizika od siromaštva iznosila 26 posto. Skupina kod koje je također izražen rizik od siromaštva su obitelji s dvije odrasle osobe i troje ili više djece, sa stopom od 25,9 posto.

Po statusu u aktivnosti pak i dalje su najugroženija skupina nezaposleni sa stopom rizika od siromaštva od 34,5 posto, te ostali ekonomski neaktivni, sa 28,2 posto. Statistika prema dobnim skupinama pokazuje da je i nadalje najugroženija najstarija populacija, stariji od 65 godina, sa stopom od 29 posto. 

Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka, tako da su osobe koje žive ispod praga rizika od siromaštva u nepovoljnijem položaju od ostalih, ali ne žive nužno u neimaštini, pojašnjavaju statističari. (metro-portal/hina)