Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva poručila je auditoriju u Davosu da se među dobrim vijestima izdvaja mogući snažniji rast Kine, kojoj MMF sada prognozira povećanje aktivnosti u ovoj godini od 4,4 posto.

Iako će to vjerojatno potaknuti MMF da u siječanjskim međuprognozama podigne aktualnu procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini sa sadašnjih 2,7 posto, ne treba očekivati "dramatično poboljšanje", upozorila je Georgieva.

Tako bi otvaranje Kine moglo potpiriti globalnu potražnju za energijom i podići njezine cijene, a rezultat bi mogao biti novi val inflacijskih pritisaka, samo nekoliko mjeseci nakon što je njezin skok dosegnuo vrhunac, objasnila je.

Ovogodišnjim WEF-om dominirala je rasprava o tinjajućem sporu Sjedinjenih Država i Europe oko subvencija za prijelaz na zelenu energiju, sve ozbiljnijim dužničkim problemima u zemljama u razvoju i izraženom geopolitičkom riziku diljem svijeta.

"Najviše me, naravno, brine rat u Ukrajini", rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire na panelu, upozoravajući na moguću eskalaciju. No, rat je istodobno potaknuo EU da u odlučnoj potpori Ukrajini više nastupa kao politička sila, dodao je Le Maire.

U osvrtu na američke subvencije za 'zelenu' tranziciju, koje Europa smatra nespojivima sa slobodnim tržišnim natjecanjem, francuski ministar upozorava da plan Washingtona mora biti kompatibilan sa sličnim naporima diljem svijeta.

Menadžeri s Wall Streeta primijetili su u Davosu da je pesimizam popustio jer su se gospodarstva SAD-a i Europe pokazala otpornima, a Kina je olabavila mjere suzbijanja covida.

Opisujući 2022. kao "čudnu" godinu, predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde poručila je vladama da vode računa o tome da fiskalnom politikom koja bi mogla 'pregrijati' gospodarstvo ne otežaju posao središnjim bankama.

"Moja je mantra u monetarnoj politici da treba biti uporan", rekla je, potvrdivši da ECB planira nastaviti s podizanjem kamatnih stopa koliko god bude potrebno.