Dug život želimo svi, iako se neki ponašaju kao da im je svejedno, no što zapravo određuje koliko ćemo živjeti - je li u pitanju samo genetika, ili postoje i neki drugi faktori koji mogu produljiti život?

Studija objavljena prošlog tjedna u časopisu Nature imala je za cilj potvrditi ili utvrditi naše razumijevanje genetskih i životnih čimbenika te koliko je njihov utjecaj značajan na očekivani životni vijek.  

Istraživanje - koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Edinburgh - analiziralo je podatke dobivene iz čak 25 različitih studija stanovništva, obuhvaćajući tri kontinenta (Europu, Australiju i  i Sjevernu Ameriku).

"Moć velikih podataka i genetike omogućava nam da uspoređujemo učinke različitih ponašanja i bolesti u smislu izgubljenih mjeseci i godina života i razlikovanja pukih slučajnosti i uzročnih posljedica", objasnio je koautor studije prof. James Wilson, a prenosi medicalnewstoday.com.

Dvije genetske varijacije utječu na životni vijek

Za ovu studiju, istraživači su gledali podatke prikupljene od 606.059 ljudi. Proučavali su genetsko nasljeđe sudionika, uzimajući u obzir i životni vijek njihovih roditelja. 

Primijetili su da varijacije dvaju genetičkih regija mogu utjecati na naš životni vijek. Varijacija genetske regije HLA-DQA1 / DRB1, koja je povezana s funkcioniranjem imunološkog sustava, mogla bi dodati oko šest mjeseci našem životu.

Genetska varijacija LPA - koja je uključena u regulaciju kolesterola u krvi - može oduzeti oko osam mjeseci od očekivanog životnog vijeka. U svom radu, istraživači pišu da je ovo prvi put da je uloga tih genetskih varijacija - u kontekstu očekivanog životnog vijeka - potvrđena.

Druge genetske značajke, zbog kojih imamo predispoziciju za različite ovisnosti ili razne bolesti, također su krive za smanjenje očekivanog životnog vijeka.

Najvažniji utjecaji: pušenje, težina, ali i obrazovanje!

Jedna od najopasnijih genetskih predispozicija, objašnjavaju znanstvenici, je ona koja diktira sklonost nikotinskoj ovisnosti koja može dovesti do raka pluća i drugih plućnih bolesti.

Duboko ukorijenjena navika pušenja kutije od 20 cigareta dnevno, smanjuje životni vijek za oko 6.8 godina, pokazali su istraživači. Međutim, također su rekli da prestanak pušenja može preokrenuti taj učinak i omogućiti bivšim pušačima da uživaju u dužem životu. 

Prekomjerna tjelesna težina je također važan čimbenik jer svaki kilogram viška smanjuje očekivani životni vijek za oko sedam mjeseci.

Ostala zanimljiva i možda iznenađujuća otkrića ove studije vezana su za utjecaj obrazovanja, a posebno na nastavak učenja izvan obveznih školskih godina. Obrazovanje je, istaknuli su istraživači, zaslužno za 11 dodatnih mjeseci za svaku godinu školovanja izvan obaveznog obrazovanja.