« Svijet
objavljeno prije 2 mjeseca i 3 dana
ANALIZA

Što Putin želi postići „referendumima“ u Ukrajini?

Okupirana područja na istoku i jugu Ukrajine Rusija želi prisvojiti lažnim referendumima. To podsjeća na aneksiju Krima 2014. godine, ali postoje razlike

Sve je tu pogrešno...
Sve je tu pogrešno... (Arhiva)
Više o

referendum

,

Ukrajina

,

Rusija

Prvih takvih najava bilo je proljetos, a sad, po ubrzanom postupku, Rusija želi anektirati osvojena područja na jugu i istoku Ukrajine. Glasovanje o pripajanju tih područja trebalo bi se istovremeno održati u oblastima Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja, i to tijekom više dana, od 23. do 27. rujna. U svom govoru u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da će Moskva priznati rezultate.

Kao i za vrijeme aneksije Krima 2014. godine Rusija nastoji izgledati nepristrano. Takozvane „referendume" su najavili lokalni ukrajinski političari koje je imenovala i vojno podržava Moskva. Slično kao i u slučaju Krima, prije osam godina, glasovanje je pomaknuto naprijed. Najprije se kao mogući datum spominjao 4. studenoga. U Ukrajini su zabranjeni regionalni referendum. Kao i na Krimu neovisnih promatrača neće biti.

Glasovanje uz policijsku pratnju

Toliko o paralelama, ali razlika je još više. Donjeck i Luhansk su separatističke republike koje su od 2014. godine faktički pod ruskom kontrolom i koje su neposredno prije invazije u veljači priznate od strane Putina kao neovisne države. Oblasti Herson i Zaporižja su, međutim, gotovo potpuno ili djelomice okupirane od strane Rusije tek na početku invazije. U sve četiri oblasti borbe se vode sve do danas. „Referendum" je planiran i u oblastima istočno od Harkiva, koje su do prije nekoliko dana bile okupirane. To je očito spriječila uspješna ukrajinska protuofenziva.

Kako javljaju ruski mediji, na glasovanjima će biti regionalnih razlika. U Donjecku i Luhansku na papiru će biti samo jedno pitanje: „da" ili „ne" za priključenje Ruskoj Federaciji. U Hersonu i Zaporižju se postavljaju tri pitanja, na koja treba odgovoriti s jednim „da" ili „ne": izlazak iz Ukrajine, osnivanje neovisne države i priključenje Rusiji. Glasovat će se i u Rusiji, gdje je od 2014. godine izbjeglo stotine tisuća Ukrajinaca. Međutim, velika većina, nekoliko milijuna, pobjegla je na područja Ukrajine koja su pod kontrolom Kijeva.

Elektroničko glasovanje nije predviđeno. U oblasti Zaporižja bi, između ostalog, mobilni timovi, s policijskom pratnjom, trebali obilaziti kuće, rekao je u intervjuu za rusku televiziju Rusija 24 načelnik vojno-civilne administracije Zaporiške oblasti Jevgenij Balicki.

Ruski ciljevi s „referendumima"

Nakon što se priključenje formalizira, borci iz Donjecka i Luhanska će biti uključeni u rusku vojsku. Plan Moskve za Herson i Zaporižja je drugačiji: tamo će se regrutirati dragovoljci. Priključenje novih oblasti bi Rusiji dalo mogućnost da upotrijebi „sve svoje snage za samoobranu", napisao je na svom Telegram-kanalu bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev. Mnogi promatrači to su protumačili kao prijetnju nuklearnim oružjem. Međutim, tijekom ljeta je došlo do ukrajinskog napada na ruski vojni aerodrom na anektiranom Krimu, ali nakon toga nije uslijedila momentalna reakcija Rusije.

Ruski politolog Dmitrij Oreškin u razgovoru za DW kaže da se odustalo od prvobitnog ruskog plana o naizgled urednom glasovanju. Ovo glasovanje „za vrijeme rata, kada je skoro polovica stanovništva izbjegla", ne može biti shvaćeno ozbiljno.

Anketa iz 2019.: u Donbasu nema većine za priključenje Rusiji

O trenutnom raspoloženju u ukrajinskim oblastima okupiranim od strane Rusija nema pouzdanih informacija. U anketi koju je 2019. godine naručio Berlinski centar za istočnoeuropske i međunarodne studije (ZOiS), manje od polovice stanovnika separatističkih oblasti Donjeck i Luhansk izjasnilo se za pripajanje Rusiji - ukupno oko 45 posto. Pritom su mnogi od njih podržali autonomni status - oko 27 posto, dok se 54 posto ispitanih izjasnilo za povratak tih oblasti u Ukrajinu.

Piše: Roman Goncharenko/DW
24.09.2022. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno