« Biznis
objavljeno prije 9 mjeseci i 22 dana
PREDVIĐANJA

Što može u gospodarstvu krenuti po zlu?

Gospodarstvo bilježi rast – kamo god čovjek pogleda. Naravno, mnogi vjeruju da će tako biti i 2018. Ali, postoje i čimbenici rizika koje ne treba podcijeniti, smatra Henrik Böhme, urednik u gospodarskoj redakciji DW-a

Brexit, bitcoin, Trump, Kim...
Brexit, bitcoin, Trump, Kim... (Arhiva)
Više o

gospodarstvo

,

predviđanja

,

2018.

Počnimo nečim što se - ne vidi. A opet, nalazi se tamo negdje na farmama servera u bijelom svijetu. Zove se bitcoin. To je virtualni novac; onaj koji ne možete smjestiti u svoj džep, ali možete u digitalni novčanik svoga pametnog telefona. Taj bitcoin (koji nije jedina kriptovaluta) u ovoj godini je redovito bio u udarnim vijestima, vrijednost mu je stalno rasla - obarao je rekord za rekordom - da bi na kraju opet pala za nekoliko tisuća dolara. To je simbol lude gospodarske 2017. godine.

Tako je bilo i sa svjetskim burzama. U Njemačkoj se dionički indeks DAX kao najvažniji burzovni barometar popeo do neslućenih visina, a u New Yorku je Dow Jones 70 puta obarao vlastiti rekord, kao što je to Donald Trump ponosno tvitao. Na sve strane rast, pa ni prognoze za 2018. godinu nisu manje optimistične.

Ekonomisti DeutscheBanka su pred Božić stavili pod jelku svoju prognozu. Oni u sljedećoj godini vide rast svjetskoga gospodarstva za 3,8 posto. I drugi iznose takva predviđanja. Prvi put u posljednjih deset godina sve svjetske regije ponovo bilježe sinkroni rast. U Europi Njemačka ima ulogu lokomotive. Što bi uopće moglo poći po zlu?

Puno toga može poći po zlu

Podsjetimo samo na vrijeme pred izbijanje velike financijske krize. Njemačko gospodarstvo se na prijelazu milenija iz „europskog bolesnika" transformiralo u vođu. Mnogi mudraci su tvrdili da će to trajati godinama. Ako ne bude šokova izvana. I šok je brzo došao, a ime mu je bilo: bankrot banke Lehman Brothers. Uslijedila je velika recesija 2009., pad bruto-društvenog proizvoda za pet posto.

Naravno da se takvo nešto može ponovo dogoditi. Može biti da su banke postale nešto otpornije zbog nekih mjera regulacije koje su uvedene. Ali ima dovoljno drugih rizika. Počnimo sa Sjevernom Korejom. Nitko ne zna kako će završiti verbalni okršaji između „malog raketaša" i „luđaka u Bijeloj kući" (to su nazivi kojima jedan drugog časte Kim i Trump) i hoće li jedan od njih možda izgubiti živce. I na Bliskom istoku se napuhuje nešto što bi moglo loše utjecati na svjetsko gospodarstvo. A fitilj za to je postavio čovjek u Bijeloj kući.

I kad smo već kod Donalda Trumpa: reforma poreznog sustava koju je uveo pogodna je za deformiranje osjetljive strukture svjetske trgovine. S jedne strane je dobro to što Trump radi i što hoće ojačati gospodarstvo svoje zemlje. Ako mu to pođe za rukom, mogao bi popraviti gospodarsku bilancu države. A koncerni kao što je Apple - koji provode vrlo kreativne strategije izbjegavanja plaćanja poreza - ponovo bi morali plaćati porez kod kuće. Donald Trump - predvodnik borbe za poreznu pravdu? To bi bilo sjajno.

Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Trenutno njemačke izvoznike muče brige oko poslova s SAD-om. Lobisti industrije već traže reformu poreza za poduzeća koja bi trebala kompenzirati mogući hendikep. Ali, takva vrsta natjecanja u poreznim olakšicama, kakvo je uvela i Velika Britanija da bi kompenzirala negativne posljedica Brexita za domaće gospodarstvo, vodi u propast, jer će državi na kraju nedostajati prihodi.

I to još ni izdaleka nije sve

A tu su i domaći problemi. Gospodarski rast Njemačke nosi u sebi opasnost od pregrijavanja. Svaki snažan rast u sebi nosi i klicu krize. Onaj tko stalno vozi punom parom gubi osjećaj za loša vremena. Nema dovoljno kvalificiranog osoblja, pa i kad bi ga bilo, nitko ne bi masovno zapošljavao radnike da bi ih potom, kad opet dođe kriza, otpuštao. S druge strane, ni kapaciteti tvrtki već sada ponegdje nisu dovoljni da se ispune nalozi. I onda rastu cijene, pada potražnja, a s njom i želja da se investira. I u tome je klica sljedećeg pada.

A što će se dogoditi ako dođe do neuređenog Brexita, razlaza Velike Britanije i EU-a bez formiranja carinske unije? Gospodarstva Otoka i Kontinenta (i prije svega Njemačke) su gusto isprepletena. Izgledi nisu dobri.

Sljedeći rizik: zombi-tvrtke. To su visoko zadužena poduzeća koja ne proizvode rentabilno i ne mogu otplaćivati svoje kredite. Razlog su banke kojima ne ide baš najbolje i koje se ustežu dati kredite. Zajednica industrijskih zemalja OECD (koja je i smislila naziv „zombi-tvrtke") izrazila je zabrinutost zbog toga što je broj takvih tvrtki sve veći. A one su, lako je naslutiti, u Južnoj Europi. A tamo je Italija (gdje se izbori održavaju 2018.), najveća bačva baruta koja bi mogla izazvati sljedeću krizu eura. Ako to pukne, vidjet ćemo koliko je mala i precijenjena bila grčka kriza.

A sad još i velika koalicija!

Ako ovo nije dovoljno da Vas uvjeri da će 2018. biti zanimljiva godina, pogledajmo prema Berlinu. Natezanje oko formiranja nove vlade još ne destabilizira njemačko gospodarstvo - ni posljednjih osam godina velike koalicije nisu nanijele veliku štetu poduzećima ove zemlje. Ali, ako sada na vlast dođe kršćansko-demokratska vlada koju toleriraju socijaldemokrati, to će za Njemačku biti - skupo. Jer, samo planovi CDU-a i CSU-a na području mirovinske politike trebali bi stajati državu deset milijardi eura godišnje.

No najveća opasnost je nesposobnost velike koalicije da provodi reforme. Zbog svega toga, aktualni snažni gospodarski rast zamagljuje pogled na stvarnost. A ima razloga da se s brigom gleda na godinu koja dolazi.

Piše: Henrik Böhme/DW
29.12.2017. 10:01:00
Novi komentar
nužno
nužno