Od kraja rujna ukrajinske trupe provode uspješnu protuofenzivu u regijama Harkiva, Donjecka, Luganska i Hersona. U Kremlju raste napetost, a širom svijeta vlada zabrinutost zbog moguće upotrebe nuklearnog oružja, kojim Vladimir Putin prijeti od početka rata u Ukrajini.

Britanski list The Times je 3. listopada, pozivajući se na izvore iz NATO-a, izvijestio da se Rusija priprema testirati nuklearno oružje u Crnom moru. Na internetu se pojavio video koji prikazuje ruski vojni vlak koji se kreće prema ukrajinskoj granici. Navodno je ovaj teretni vlak povezan s 12. glavnom upravom ruskog Ministarstva obrane, koja je odgovorna za nuklearni arsenal te zemlje.

Ruska nuklearna eskalacija

Gerhard Mangott, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Innsbruck, ozbiljno shvaća rizik od moguće ruske upotrebe nuklearnog oružja. Kretanje vojnog vlaka ali i isplovljavanje podmornice K-329 "Belgorod" mogli bi značiti slanje "nuklearnih" poruka, smatra on. "Rusko vodstvo pokazuje Ukrajini i zapadnim vladama da je Rusija vojno sposobna, a možda i voljna upotrijebiti nuklearno oružje. U ovom trenutku to prvenstveno služi kao sredstvo odvraćanja. Namjera je signalizirati Ukrajini da ne nastavlja svoju ofanzivu i Zapadu da više ne bi trebao podržavati Ukrajinu oružjem", rekao je Mangott.

Ako te prijetnje ne zaustave ukrajinsku protuofenzivu, Vladimir Putin bi mogao preći na sljedeću fazu i poslati radikalniju poruku koja glasi 'zaustavite ofenzivu', kaže ovaj stručnjak i dodaje: "Rusija bi mogla testirati taktičko nuklearno oružje iznad Crnog mora ili na Kamčatki." On upozorava da bi Rusija mogla upotrijebiti taktičko nuklearno oružje, ako eksplozija iznad nenaseljenog područja ne uspije kao poruka zastrašivanja i ako Ukrajina vrati pod svoju kontrolu još okupiranih područja. "To se neće dogoditi na prvoj liniji bojišnice, nego odozada - iznad naseljenih, ukrajinskih, urbanih područja."

I vojni stručnjak i bivši pukovnik Bundeswehra Ralph Thiele smatra da bi Moskva mogla pokušati izvršiti napade na političke i gospodarske ciljeve u Ukrajini, ako ruska nuklearna bomba na nenaseljenom terenu ne bude imala učinak odvraćanja. "Mogla bi to biti eksplozija bombe koja šalje elektromagnetne valove (velike amplitude) i uništava sve ono što radi na električni pogon unutar više stotina četvornih kilometara - automobile, televizore, satelite, kompjutere, elektrane. To bi bila jedna opcija", kaže Thiele.

Kako će reagirati Zapad?

Većina međunarodnih stručnjaka slaže se da bi upotreba nuklearnog oružja imala kobne posljedice za Rusiju. "Čak i uz nuklearni test, kojim bi se zapravo prekršio sveobuhvatni sporazum o zabrani testiranja nuklearnog oružja koji je ratificirala Rusija, došlo bi do ozbiljnih gospodarskih i financijskih sankcija", kaže Mangott.

I američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan upozorio je na "katastrofalne posljedice" u slučaju takvog scenarija. U intervjuu za CBS krajem rujna on je rekao da su visoki američki dužnosnici to jasno dali do znanja Kremlju i to "izravno, povjerljivo i na najvišoj razini". Prema navodima Gerharda Mangotta, odgovor SAD-a i NATO-a će u tom slučaju vjerojatno biti - vojni.

Bivši direktor CIA-e David Petraeus kaže da su SAD i saveznici spremni uništiti cijelu rusku vojsku na ukrajinskom teritoriju i potopiti Crnomorsku flotu. Mangott smatra da bi takav napad bio asimetričan, odnosno da bi bio izvršen konvencionalnim oružjem. "Putinu nije samo rečeno da će Zapad reagirati na upotrebu nuklearne bombe, nego i da će to dovesti do potpune globalne izolacije Rusije i do osude takvog koraka od strane Kine i Indije", rekao je Mangott.

Može li Kina pomoći?

Kina je zauzela neutralnu poziciju kada je riječ o ratu u Ukrajini - do sada. Mnogi se stručnjaci slažu u mišljenju da bi Peking mogao igrati važnu ulogu u odvraćanju Putina. Ralph Thiele smatra da bi Zapad trebao učiniti više kako bi od Kine napravio svog strateškog saveznika. "Putin ovisi o Kini. Svijet bi ovdje imao priliku postići prekid vatre čvršćim uvezivanjem Kine, što bi bio prvi korak", smatra Thiele.

Zapad, smatra ovaj vojni stručnjak, griješi kada pokušava pridobiti Kinu u nastojanjima da se pridruži sankcijama protiv Rusije. To ne bi bilo od koristi za Peking. Kina je zainteresirana za prekid rata u Ukrajini prvenstveno iz gospodarskih razloga. Ona također ne želi da se ovaj sukob razvije u nuklearni rat. "Naši političari zapravo žele držati Kinu podalje od Europe jer misle da će biti dovoljno teško nositi se s Kinom u globalno-gospodarskim i geopolitičkim pitanjima u budućnosti. Mislim da moramo progutati manju žabu, odlučiti se za manju neugodnost, odnosno pristati na jaču prisutnost Kine ovdje u Europi", kaže Thiele. To bi, po njegovom mišljenju, mogao biti as koji bi se polako mogao izvaditi iz rukava.

Putinova "crvena linija"

Hoće li američka upozorenja imati odvraćajući učinak ovisi o daljnjem toku borbi u Ukrajini, smatra Gerhard Mangott. On kaže kako bi pokušaj ukrajinske vojske da ponovo zauzme Krim mogao predstavljati "crvenu liniju" za Vladimira Putina. "Ne mogu zamisliti da bi on mirno stajao sa strane i gledao kako Ukrajina vraća Krim. To bi njegovu poziciju dovelo u neposrednu opasnost i povuklo za sobom politički pad. Veliko je pitanje hoće li Putin, kako bi izbjegao poraz, biti dovoljno hladnokrvan i opsjednut da ode u krajnost i upotrijebi nuklearno oružje. Bojim se da je Putin dovoljno hladnokrvan i opsjednut da to učini. Ali postoji barem tračak nade da to neće učiniti oni koji bi trebali provesti njegovu eventualnu naredbu o korištenju nuklearnog oružja", objašnjava Mangott.

Trenutno nema znakova da se rusko vojno vodstvo odlučilo za upotrebu nuklearnog oružja, smatra ovaj stručnjak. "Još nismo otišli tako daleko. Još nismo u tom stadiju u kojem Rusiji prijeti opasnost od katastrofalnog gubitka ovog rata. Ali sa svakim porazom koji ruska vojska pretrpi na bojnom polju, sa svakom akcijom ukrajinske vojske i vraćanjem teritorija koje je osvojila Rusija, vjerojatnost za takav ishod se povećava", upozorava Mangott.