Jesam li zadovoljan? Što me čini sretnim? Moj odnos s partnerom? Moja obitelj? Moj posao? Bruto društveni proizvod neke zemlje ne govori ništa o tome kako se ljudi tamo zapravo osjećaju. Sam novac, dakle, ne donosi sreću. Čak i u bogatim zemljama ljudi mogu biti usamljeni i nezadovoljni.

Istovremeno, za nadu i osjećaj blagostanja ipak je potrebna određena razina sigurnosti i materijalnog standarda. No hoćemo li i kada biti zadovoljni, ovisi o našim subjektivnim procjenama, o našem osobnom osjećaju dobrobiti.

Što čini ispunjen život i u kojim su zemljama ljudi posebno zadovoljni? To je istražio međunarodni tim na temelju novih podataka prikupljenih u okviru tzv. Global Flourishing Study. Flourishing (životno ostvarenje, životna ispunjenost, perspektivnost) tu označava utemeljenu težnju prema životu ispunjenom smislom, radošću i osobnim razvojem.

Znanstvena potraga za ispunjenim životom

Rezultati objavljeni u stručnom časopisu Nature Mental Health znatno se razlikuju ovisno o zemlji. Istraživači napominju da se ne radi o nekakvoj ljestvici zemalja, jer razlike ne ovise samo o državi nego i o odgovorima ispitanika. A niti rezultati iz 22 zemlje ne predstavljaju cijeli svijet.

Ipak se mogu izvesti neki opći zaključci: osobe koje imaju posao, koje žive u partnerskom odnosu ili koje redovito sudjeluju u vjerskim okupljanjima češće vjeruju kako vode ispunjeniji život.

„Razlike među spolovima su male: osobe u braku izvještavaju o većem ispunjenju od onih u drugim obiteljskim okolnostima. Zaposleni i umirovljenici osjećaju veće samopouzdanje od nezaposlenih, viši stupanj obrazovanja i češće sudjelovanje u vjerskim obredima - poput misa - povezani su s višom razinom životnog ostvarenja", sažima te rezultate Leonie Steckermeier, docentica primijenjene sociologije na Sveučilištu Kaiserslautern-Landau.

Drugi rezultati nego u "Indeksu sreće"

Uz demografske podatke i pitanja o djetinjstvu, obrađeni su različiti aspekti života: zdravlje, subjektivna dobrobit, smisao života, karakter, odnosi i financijska sigurnost.

Na temelju toga sastavljen je indeks flourishinga - životnog ostvarenja. Taj koncept želi obuhvatiti kvalitetu svih područja života jedne osobe. U tu svrhu anketirano je više od 200.000 ljudi iz 22 zemlje, među kojima i iz Njemačke. Istraživanja će se s istim osobama ponavljati svake godine kako bi se mogle analizirati promjene kroz vrijeme.

Znanstvenici posebno ističu opsežnost novog skupa podataka, čiji se rezultati dijelom znatno razlikuju od uobičajenog godišnjeg World Happiness Reporta (WHP), navodi profesorica Hilke Brockmann, sociologinja s Constructor University u Bremenu: „Rangiranje zemalja ne podudara se s ovogodišnjim WHP-om, prema kojem su skandinavske zemlje (uvijek) na vrhu. Naprotiv, Indonezija je u GFS-u na 1. mjestu, dok je u WHP-u 2025. tek na 83. mjestu."

Sreća tek u starosti

Posebno iznenađuju nalazi o životnom ostvarenju kroz različita životna razdoblja. Mnogi istraživači sreće pretpostavljaju tzv. U-oblikovanog tijeka životnog zadovoljstva gdje su najsretniji sasvim mladi i sasvim stari.

Međutim, subjektivna dobrobit kroz život izuzetno ovisi o državi: u Australiji, Brazilu, Japanu, Švedskoj i SAD-u raste s godinama. U Indoneziji, Keniji i Turskoj ostaje stabilna, dok u Indiji i Tanzaniji su ljudi sve manje zadovoljni što postaju stariji. „To je uzbudljivo i zagonetno. Autori ne mogu ponuditi objašnjenje osim pretpostavke da možda svjedočimo novom trendu.

Uopće, nova studija ne nudi mnogo objašnjenja mogućih uzroka niti preporuke. „Zagonetne su i razlike među zemljama. To je zato što je koncept flourishinga vrlo općenit i ne ulazi dublje u konkretne kontekste", smatra Steckermeier. No prikupljeni podaci mogu pomoći da se preciznije raščlane i uzročno objasne nacionalne razlike.

Teško djetinjstvo ostaje breme

Posebno je tužno i zabrinjavajuće što mlađe generacije „i u subjektivnoj i u mentalnoj dobrobiti znatno zaostaju za razinama prijašnjih naraštaja", kaže docentica primijenjene sociologije sa Sveučilišta Kaiserslautern-Landau.

Ukupno gledano, „zabilježena je iznenađujuće niska razina životnog ostvarenja u mlađim dobnim skupinama. To je, kako i sami autori ističu, znanstveno iznenađujuće, a s obzirom na politički razvoj i zabrinjavajuće."

Nova studija jasno pokazuje koliko je zadovoljstvo povezano s psihičkim i fizičkim zdravljem, bliskim društvenim odnosima te financijskom i materijalnom sigurnošću.

Naravno, potvrđena je i notorna činjenica kako su „otežane okolnosti u djetinjstvu povezane s nižom razinom životnog ostvarenja u odrasloj dobi", kaže Steckermeier. To onda znači sretna ili poremećena obitelj gdje se odraslo, financijska situacija u kućanstvu ili vlastitog zdravlja u ranijoj mladosti. „Tako dolazi do izražaja i duga sjena događaja iz ranog djetinjstva - primjerice zlostavljanja", dodaje sociologinja Hilke Brockmann.