Velika su očekivanja od novog američkog predsjednika. Europska unija se kreće između nade da će se popraviti i odnos s Washingtonom i cjelokupne transatlantske veze te straha da zbog unutarnje podijeljenosti SAD-a Joe Biden neće biti u stanju pokrenuti nešto bitno u vanjskoj politici.

Francuski ministar zadužen za Europu Clément Beaune kaže: "Europa mora preuzeti više odgovornosti. Europa bi trebala sama definirati svoje vrijednosti i interese. Naravno, ne protiv Sjedinjenih Američkih Država, nego bi trebali surađivati." Francuski ministar se time i dalje zalaže za koncept strateške autonomije. On se nada transatlantskoj suradnji na zaštiti klime kao i na području trgovine i sigurnosti. "Partnerstvu je potreban novi početak", smatra Beaune, za kojeg kažu da je blizak suradnik predsjednika Macrona.

Strateška autonomija nije negativan pojam

Kada je Emmanuel Macron za odnose EU-a i SAD-a upotrijebio izraz "strateška autonomija" činilo se kao da se time odvaja od Berlina i Varšave. Sada njegov ministar pokušava objasniti što to konkretno znači. Prema njegovom tumačenju, podrazumijeva da se transatlantsko partnerstvo i NATO ne smiju zaboraviti, ali, kako kaže, "SAD će i dalje zahtijevati od nas da postanemo autonomniji, da preuzmemo veću odgovornost i da, primjerice, povećamo izdatke za obranu". U tom smislu Beaune brani i novi sporazum između EU-a i Kine koji je naišao na dosta kritike. "Bilo bi čudno kada bi se vjerovalo da EU ne smije sam potpisivati sporazume", kaže on i dodaje da sporazum nije usmjeren protiv novog američkog predsjednika.

Izgleda da se Pariz želi držati strategije veće samostalnosti u odnosu na Washington bez obzira na Bidenovu pobjedu. To je u skladu s francuskom tradicijom da transatlantsku povezanost promatra skeptičnije nego neke druge europske zemlje.

Europa mora biti dio rješenja

Jana Puglieri iz berlinskog Vijeća za vanjske odnose kaže da bi Europljani morali što prije poslati jasan signal prekida s Trumpovom administracijom u Washingtonu: "To su bile četiri teške godine, sada opet radimo udruženim snagama i pozdravljamo novog predsjednika raširenih ruku." Ona kaže da bi ta poruka bila važna za Bidena i na unutarnjem planu: "Mi nismo vazali i sat se ne može vratiti unazad, ali ovoj vladi bi se trebalo pokazati da Europa hoće multilateralnost i da je spremna preuzeti više zadataka."

Biden će biti toliko zaokupljen unutarnjopolitičkim problemima da će biti sretan ako se EU pozabavi nekim temama, kao što je situacija u njenom susjedstvu, u Bjelorusiji. "Trebali bismo biti dio rješenja, a ne dio problema", kaže Jana Puglieri. Ona zagovara ideju izvjesne strateške autonomije EU-a jer bi tako Bruxelles postao bolji partner. "Pariz se pribojava da bi se ambicije Europljana ponovo mogle uspavati. A u Berlinu vlada nesigurnost zbog toga što je Bidenova pobjeda bila tijesna i SAD možda neće stalno biti tu." Jana Puglieri objašnjava kako iz svega toga proizlazi da Europska unija u svakom slučaju mora ojačati kako bi aktivno pokušala zadržati partnerstvo s Washingtonom.

Prema njenom mišljenju, s Bidenom bi Europljani mogli najprije razmatrati "lakše" teme koje će brzo donijeti rezultate kao što su očuvanje klime, pregovori s Iranom, uloga Sjevernoatlantskog saveza. "U rano ljeto je zakazan samit NATO-a na kojem bi se trebao poslati signal novog početka i usvojiti novi strateški koncept", kaže Jana Puglieri. Ali i dodaje da će trgovinska politika ostati veoma teško pregovaračko područje, na kojem bi bilo najbolje započeti malim koracima. Ova politička analitičarka je kritična prema sporazumu koji su sklopili EU i Kina: "Loš start s politikom prema Kini moramo neizostavno ispraviti."

Nova igra u transatlantskom partnerstvu

Zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer također smatra da je sporazum s Kinom bio loš. "Trebali smo imati bolji početak", kaže on i dodaje kako se ne radi o tome da se pita Washington za odobrenje već je riječ o suradnji na ovom i na drugim područjima. Strateški gledano, europsko soliranje u odnosu na Kinu nije toliko smisleno, ali još uvijek ima dovoljno vremena da se s Washingtonom sjedne za stol, smatra on, budući da sporazum stupa na snagu tek nakon što ga odobri Europski parlament.

Europljani su po njegovom mišljenju propustili priliku da Washingtonu, Pekingu i ostatku svijeta pošalju važnu poruku: "Igra počinje iznova i transatlantsko partnerstvo se obnavlja." Političar Zelenih ipak vidi klimatsku politiku kao prioritet, a potom slijede trgovina i sigurnost.

Kraj jednog košmara?

Na prvom mjestu među promjenama koje će Bidenov tim donijeti u odnosu na Europu je "kraj nepoštovanja koje je Trump imao prema Europi", kaže Judy Dempsey iz europskog ogranka zaklade  Carnegie. Ona dodaje da osim toga Biden poznaje Europu i dobro zna Angelu Merkel. I Judy Dempsey smatra da će od Europljana biti više zahtijevano na području obrambene i sigurnosne politike te da bi mogla pojaviti šansa za nove pregovore o kontroli atomskog naoružanja. Ali prema njenom mišljenju transatlantski odnos morao bi biti širi od osovine EU-SAD. Konkretno, trebao bi se otvoriti za suradnju s drugim demokracijama, od Kanade do Japana, kako bi se razvile zajedničke sigurnosne, obrambene i trgovinske strategije prema Kini, Indiji i Latinskoj Americi. Judy Dempsey smatra da bi Bruxelles i Washington na dnevni red mogli ponovo staviti sporazum o slobodnoj trgovini TTIP.

Košmar Trumpovog mandata mogao bi sada biti prevladan, ako bi se uložio napor da se shvati što motivira pokret "alternativna desnica" i populiste i na koji način bi se mogle urediti društvene mreže. Autoritarni režimi imaju cilj da financiranjem takvih pokreta i hakerskim napadima u internetu destabiliziraju demokracije, kaže Judy Dempsey. "Trumpova vlada je pokazala i krhkost i snagu demokratskih institucija. Ali što je Trumpovo naslijeđe - to je više nego otvoreno pitanje", kaže ona.