Znanstvenizam je vjerovanje u znanost tj. vjerovanje da sve što je potrebno, a kako bi se riješili svjetski problemi jest znanost. Ljudi ponekad koriste izraz racionalno razmišljanje, ali zapravo radi se o znanstvenizmu. Kad bi ljudi prestali konzumirati religije i oslonili se na zdrav razum te logiku sve bi bilo bolje.

Nedavno je američki astrofizičar Neil de Grasse Tyson ponudio rješenje za većinu naših problema u zamišljenoj državi Racionalija.

U toj bi zemlji sve politike bile kreirane u skladu sa znanstvenim dokazima za iste. Tyson je vrlo pametan čovjek no, to nije pametna ideja.

Mogli bi čak rekli da nije baš ni razumna te bez dovoljnog utemeljenja. Naravno, vizija društva u kojem se svi ponašaju logično zvuči primamljivo. Je li to zaista tako?

Manjkava znanost

Za početak, stručnjaci često ne znaju ni približno ono što misle da znaju. Često pogriješe zahvaljujući svojim iracionalnim razmišljanjima, vjeri da će svijet biti bolji ako "ova ili ona teorija" bude ispravno primijenjena. Zbog tih zaluđivanja nerijetko se krivo tumače podaci.

Racionalnost je subjektivna.

To je svojstveno svim ljudima, a mi nekad zaboravljamo da su i stručnjaci ljudi. Oni rade i razmišljaju kao i mi, vođeni svojim iskustvima, znanjem, neizrečenim pretpostavkama koje su u skladu s njihovim uvjerenjima.

Znanost ne smije nama govoriti kako da živimo.

Uvijek je postojala nada da će znanost biti više od toga da nas samo uči o svijetu u kojem živimo, pogotovo kada su društvene elite počele napuštati svoja religijska uvjerenja.

Znanost bi nas trebala učiti kako da živimo i dati nam sigurnost koju je nekoć obećavala religija. A to je vidljivo u bilo kojoj sekularnoj utopiji od marksizma preko teze modernizacije zapadnog kapitalizma.

Ipak, svaki od utopijskih primjera 20. stoljeća odbačen je i to najčešće zbog dva ista razloga.

Više pročitajte na portalu Gentleman.hr