Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz ne vidi ništa loše u kontroli granica nego, naprotiv, mogući "pokretač za europsko rješenje" izbjegličke krize. U emisiji "heute-journal" na njemačkoj televiziji ZDF on je izjavio da, ako posvuda države počnu uvoditi gornju granicu za izbjeglice i zatvarati granice, to može izazvati pozitivni domino-efekt, jer izbjeglice ne bi više mogle jednostavno putovati dalje. Brojke bi se smanjile.

Dosad u brojnim zemljama na putu kroz jugoistočnu Europu, kaže Kurz, ima premalo otežavajućih okolnosti. Osobito u Grčkoj, zemlji u kojoj najviše izbjeglica po prvi put stupa na teritorij EU-a, stanje je "krajnje komforno". Grčka bi se, prema dablinskim pravilima, morala brinuti o izbjeglicama i obrađivati njihove zahtjeve za azilom. Ali, "izbjeglice se jednostavno što je prije moguće transportira dalje u srednju Europu", kaže Kurz.

Sve više graničnih kontrola

Austrija nije jedina zemlja koja je ponovo uvela granične kontrole. Švedska, Danska, Njemačka i druge zemlje također su uvele kontrole na svojim granicama. Ni Austrija, kao ni druge zemlje, ne namjerava potpuno zatvoriti svoje granice, nego samo pojačati kontrole. Iako kontrole granica između pojedinih država unutar šengenskog prostora nisu predviđene, one su dopuštene "u slučaju teške ugroze javnog reda i unutarnje sigurnosti".

Stručnjak za migracije iz briselskog Centra za europsku politiku Yves Pascouau smatra da je dobro što su se dosad svi držali pravila i Europsku komisiju unaprijed obavijestili o uvođenju kontrola. Jer, kad bi pojedine članice djelovale "izvan šengenskih pravila to bi bio kraj Schengena".

Ali, Pascouau ne prihvaća kritiku koju je Kurz uputio Grčkoj. "Grčka se nije uvijek pridržavala pravila, ali ona je već godinama pod ekstremno snažnim migracijskim pritiskom." Smatra da se tamošnje stanje ne može nazvati "komfornim". Uz to Grčka ima gospodarskih problema. On savjetuje da se pogleda i stanje u drugim zemljama na takozvanoj balkanskoj ruti. Oni "ne provode ono što moraju činiti", naime registrirati migrante i obrađivati zahtjeve za azilom.

Nema prava na traženje azila u Njemačkoj

Slična situacija kakva bi se uskoro mogla pojaviti već je postojala krajem prošle godine. Makedonija, Srbija, Hrvatska i Slovenija propuštale su samo one ljude koji su s obzirom na podrijetlo imali velike izglede da budu priznati kao izbjeglice. To su bili Sirijci, Iračani i Afganistanci. Svi drugi nisu propuštani.

S time je počela Slovenija. "Onda je nastupio domino-efekt, jer ni jedna druga zemlja duž te rute nije htjela da ti ljudi završe kod nje", kaže Melita Šunjić, glasnogovornica UNHCR-a. Tada se radilo samo o nekoliko stotina ljudi koji su vraćeni. Isti scenarij bi se sad mogao ponoviti s većim brojem ljudi.

No, smije li se nekoga vratiti s granice, čak i kad on nema osobne dokumente? Melita Šunjić smatra da ne smije. "Ženevska konvencija o izbjeglicama kaže da u neku zemlju smijem ući i ako nemam odgovarajuće dokumente, ako u toj zemlji želim podnijeti zahtjev za azilom." Sve zemlje duž takozvane balkanske rute, bile članice EU-a ili ne, potpisale su Ženevsku konvenciju o izbjeglicama. U svim tim zemljama se dakle ima pravo podnijeti zahtjev za azilom, ako čovjek traži zaštitu.

Ali, glasnogovornica UNHCR-a Šunjić upozorava: "Nitko nema pravo izabrati zemlju u kojoj će podnijeti zahtjev za azilom." Izbjeglice, dakle, ne mogu zahtijevati da ih se propusti do Njemačke ili Švedske. Ako ga zemlje na njegovoj ruti propuste, kao što je dosad bilo uobičajeno, onda se to događa u interesu pojedine tranzitne zemlje, jer se ona ne želi baviti njihovim zahtjevima za azilom, prihvatom ili eventualnim vraćanjem tražitelja azila, ili jer ona jednostavno ne želi primati izbjeglice.

Tmurne najave

Yves Pascouau vjeruje da ćemo "idućih mjeseci morati živjeti s kontrolama granica". Ali, ako ih uvedu sve zemlje, to Europskoj uniji nanosi gospodarsku štetu. "Ona dosad nije tako velika, ali bi postajala sve veća ako bi kontrole granica potrajale." Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nedavno je upozorio: "Tko ubije Schengen, na kraju će pokopati unutarnje tržište EU-a." To može dovesti do povećanja nezaposlenosti "koju se ne bi više moglo kontrolirati". A "bez Schengena, bez slobode kretanja radnika ni euro nema smisla", kaže Juncker.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk daje Europi rok do kojeg mora riješiti izbjeglički problem. U utorak je u Europskom parlamentu izjavio: "Imamo samo dva mjeseca kako bismo stvari doveli pod nadzor." Ako ne onda "prijeti kraj šengenskog sustava", kaže Tusk.