Sada je sustav obiteljske mirovine uređen tako da se može naslijediti 70 posto mirovine preminulog člana obitelji, ali istodobno preživjeli član obitelji, a uglavnom je riječ o udovicama, mora se odreći svoje mirovine, ako je to za nju povoljnija opcija, navodi dnevnik u broju od ponedjeljka.

Članovi obitelji umrlog osiguranika, naime, imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je umrli osiguranik imao pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, a pravo na mirovinu imaju udovci i udovice, izvanbračni drugovi, životni i neformalni životni partneri ako je zajednica trajala najmanje tri godine i ako su do smrti partnera navršili 50 godina života.

Vlada se u svojim programima obvezala da će u drugom mandatu na drugačiji, pravedniji način urediti model obiteljske mirovine, a radna skupina za izradu zakonskog rješenja, kako doznaje dnevnik, trebala bi se oformiti uskoro i raditi na tome cijelu iduću godinu, kako bi prijedlog do kraja 2021. bio dovršen.

O kojem će se točno postotku koji će moći naslijediti preživjeli član obitelji raditi, odredit će radna skupina, ali kako doznajemo, iznos od maksimalno 50 posto naslijeđene mirovine, koji traže umirovljeničke udruge nije realan, on će biti sigurno manji jer bi to bio velik financijski zalogaj za državni proračun.

Naime, riječ je o sasvim sigurno milijardama kuna, svoti novca koja nije pokrivena mirovinskim doprinosima i morat će se osigurati u proračunu, a u najjeftinijoj varijanti porezne će obveznike koštati više od milijarde kuna godišnje. Tako da Vlada računa da će u to moći ići tek kad izađemo iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Uz ovaj model trebao bi se vezati i imovinski cenzus, kao što to ima većina drugih država Europske unije