Nije to bio nimalo lak start za tim Ursule von der Leyen. Europski parlament je nakon saslušanja odbio dvije kandidatkinje iz Francuske i Rumunjske i jednog kandidata iz Mađarske. Posebno ljut zbog ovakvog fijaska na samom početku bio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je to osobno zamjerio novoj predsjednici Europske komisije, bivšoj njemačkoj ministrici obrane von der Leyen.

Puno ljutnje na samom početku je prouzročilo kašnjenje od četiri tjedna - kašnjenje s početkom rada nove komisije. On je bio planiran za 1. studenog, ali će se s radom krenuti tek u nedjelju 1. prosinca.

Sve do nekoliko dana uoči konačnog glasovanja ove srijede u Europskom parlamentu, bilo je problema i u pravnom smislu, zbog toga što Velika Britanija uporno odbija imenovati svog kandidata (ili kandidatkinju) za Europsku komisiju. Premijer Boris Johnson je u listopadu doduše obećao to napraviti. Ali onda je pomislio da bi, zbog predstojećih parlamentarnih izbora u svojoj zemlji, koji se trebaju održati 12.12., mogao od toga i odustati. Jer, izlazak Velike Britanije iz Europske unije će se ionako dogoditi 31. siječnja - ukoliko opet ne dođe do produžet(a)ka.

Pravnici Europske komisije su, međutim, na kraju došli do zaključka da von der Leyen može legalno početi s radom i bez Britan(a)ca. "Jednostavno ćemo to tako uraditi. Brexit je za sve nas nova stvar, nema tu sičnih situacija iz prošlosti", rekao je jedan diplomat EU-a. Usprkos tome Europska komisija je preventivno pokrenula proces protiv Ujedinjenog Kraljevstva zbog povrede europskih sporazuma, koji će najvjerojatnije završiti pred Europskim sudom. Ukoliko bi Britanci ipak duže ostali u Uniji, svakog trenutka bi mogli poslati novog povjerenika/novu povjerenicu u Bruxelles. Jedino bi u tom slučaju von der Leyen morala „izmisliti" resor za novu članicu, tj. novog člana svog tima.

Samo bez zavisti...

Za raspodjelu zadataka u novoj Europskoj komisiji, "Ursulin tim", zapravo krug njenih najbližih suradnika, osmislio je kompleksan model. Pod jednu kapu bi trebalo staviti interese svih: i malih i velikih, i sjevernih i istočnih, i bogatih i siromašnijih zemalja članica. Njoj je pošlo za rukom napraviti dobar balans i zadovoljiti sve interese - barem je tijekom predstavljanja koncepta u rujnu u to bila uvjerena. Ona će imati troje potpredsjednika, ljudi koji će voditi poslove. Tu su Frans Timmermans iz Nizozemske i Margarethe Vestager iz Danske, dvoje iskusnih političara koji su i sami htjeli na čelo Komisije, i koji bi mogli zavidjeti (na europskom parketu neiskusnoj) von der Leyen na položaju.

Osim spomenutih bit će još pet potpredsjednica i potpredsjednika, koji će rukovoditi resorima kreativnih naziva - i kreativno definiranih nadležnosti. Grčki povjerenik Margaritis Shinas, dosadašnji glasnogovornik Europske komisije bit će zadužen za "Poticaj europskog načina života", koji je dio resora obrazovanja, rada i migracija. Naime, nova šefica Komisije je morala, zbog oštrih kritika iz Europskog parlamenta, promijeniti dosadašnji (planirani) naziv resora koji je glasio "zaštita europskog načina života". Ljevica u Europskom parlamentu je smatrala da je taj naziv previše "desničarsko-populistički" i dovodi do zablude.

Frans Timmermans bi se trebao pozabaviti tzv. "zelenim ugovorom", što podrazumijeva zaštitu klime, okoliša i energetsku politiku. Ovaj sektor će biti u fokusu Komisije. Ursula von der Leyen je najavila sveobuhvatni zakon za zaštitu klime - i to već 100 dana od preuzimanja dužnosti.

Pomoć balkanskim zemljama

Novi "ministar vanjskih poslova" bit će Španjolac Josep Borell. On bi trebao raditi ponajprije na vojnoj sposobnosti Unije, prije svega na formiranju tzv. „obrambene unije". Pomagat će mu europski povjerenik za proširenje i susjedstvo, Oliver Varhelyi (Mađarska) i povjerenica za međunarodno partnerstvo, Juta Urpilainen (Finska). Varhelyi bi se trebao pobrinuti za to da balkanske zemlje što prije počnu sa pristupnim pregovorima. U ovom trenutku to blokira Francuska, zajedno s Danskom i Nizozemskom. Urpilainen bi se trebala baviti i poboljšanjem suradnje s afričkim zemljama, također i kako bi se smanjila migracija u pravcu Europe.

Potpredsjednici i 15 „običnih" povjerenika će ovisno od tema biti grupirani u promjenjive radne grupe i projekte. Von der Leyen je u nalozima svojim povjerenicima napisala da bi njezin europski tim trebao biti kolegijalan, transparentan i brz. Vanjsko-političke aspekte bi trebalo naglasiti. "Ovo će biti geopolitička komisija", kazala je von der Leyen.

"Ženstvena" Europska komisija

No, prvo obećanje ona nije mogla ispuniti. Nova komisija neće biti formirana po načelu potpune ravnopravnosti spolova. U timu je put 12 žena i 15 muškaraca. Komisija ipak nikada nije bila "ženstvenija". Pritom je von der Leyen ujedno i prva žena na čelu Komisije.

U novoj komisije će također biti i najmlađi povjerenik svih vremena. Litvanac Virginius Sinkevičius je upravo proslavio 29. rođendan i do sada je bio ministar privrede u svojoj zemlji. On će biti zadužen za oceane, ribarstvo i zaštitu okoliša i samim time ima sektor koji će biti u fokusu sljedećih godina.

A Ursula von der Leyen, za koju se kaže da naginje prekovremenom radu, izgleda da će da oboriti i jedan rekord. Ona će vjerojatno imati najmanje troškove za noćenje i osiguranje. Isto kao što je radila dok je bila ministrica obrane u Berlinu, ona će nastaviti s tom praksom i kao predsjednica Komisije - spavat će u svom uredu. Pored njezinog ureda je naime apartman veličine 25 kvadrata u kojem je sad na brzinu još ugrađen i tuš. Njezin glasnogovornik je priopćio da će se tako drastično smanjiti troškovi njenog osiguranja. Jer, zgrada Europske komisije u kojoj će von der Leyen živjeti i raditi se nadgleda 24 sata na dan.

Ali, vikendom će i ona sigurno raditi isto ono što rade mnogi službenici EU-a. Ona će putovati kući svom suprugu Heiku u zajedničku kuću u Burgdorf-Beinhornu kod Hannovera.