Odbor za svjetsku baštinu na svojoj sjednici odlučuje o kandidaturama zemalja članica UNESCO-a za upis pojedinih dobara na Listu svjetske baštine. Priprema kandidature Starigradskog polja za Listu svjetske baštine trajala je nekoliko godina, a cijeli su projekt koordinirali i vodili stručnjaci Ministarstva kulture.

Starigradsko polje na Hvaru sedmi je lokalitet koji je Hrvatska upisala na Listu svjetske baštine uz pet kulturnih i jedan prirodni, NP Plitvička jezera.

Pod zaštitom Unesca- Dioklecijanova palača i povijesni kompleks Splita
- Stari grad Dubrovnik
- Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču
- povijesna jezgra Trogira
- Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
- Nacionalni park Plitvička jezera

Starigradsko polje, najveća i najplodnija ravnica na jadranskim otocima, najbolje je očuvani antički katastar na Sredozemlju i u Europi. Početkom 4. stoljeća prije Krista ravnica je pravolinijski podijeljena u grčkom metričkom sustavu na 75 parcela. Temeljna parcela bio je izduljeni pravokutnik veličine oko 900 x 180 metara, koji se jasno može iskazati grčkim mjernim jedinicama.

Važnost projekta prepoznala je lokalna zajednica koja je slijedom usvajanja Plana upravljanja lokaliteta osnovala i posebnu ustanovu koja će skrbiti o budućem razvoju Starigradskog polja vodeći se smjernicama UNESCO-a za razvoj lokaliteta od posebne važnosti za svjetsku baštinu.

"Ovo je dokaz da države članice UNESCO-a prepoznaju i cijene napore koje Hrvatska ulaže u zaštitu i promicanje kulturne baštine što je prepoznato i nedavnim izborom Hrvatske u Odbor Konvencije za nematerijalnu baštinu kao i osnivanjem UNESCO-vog centra za podvodnu arheologiju u Zadru", stoji u priopćenju.