Izjavio je to za novosadski "Dnevnik" ministar za dijasporu Srđan Srećković, no srbijanski analitičari smatraju da je međusobno optuživanje Srbije i Hrvatske "bespredmetno i kontraproduktivno". "Sve je spremno, i Vlada o tome treba odlučivati", naveo je ministar i dodao kao će daljnji potezi ovisiti od ponašanja hrvatske strane.

"Država Srbija će veoma odgovorno pristupiti ovom procesu. Mi smatramo da bi najbolje bilo da Hrvatska odustane od tužbe, a ako se to ne dogodi, naša država nema drugog rješenja već da odgovori protutužbom", naveo je Srećković za "Dnevnik".

U izjavi za ovaj list profesor međunarodnog prava Radoslav Stojanović kaže da je međusobno optuživanje Hrvatske i Srbije za genocid "kontraproduktivno i bespredmetno". "Dvije države će se morati mnogo više angažirati u procesu pomirenja, ili prije ulaska u EU ili kada postanu članice", ukazao je Stojanović.

Direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ističe da "ono što se dešavalo u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Medačkom džepu... a što Beograd navodi u protutužbi, predstavlja strašne zločine protiv čovječnosti", ali da ne postoji niti jedna presuda koja bi ukazivala kako je riječ o genocidu.

"Mislim da danas više tužba na tužbu nije odgovor, pogotovo kada je primjetno da ti odnosi između Hrvatske i Srbije na političkoj razini ponovno imaju neku čudnu dimenziju netrpeljivosti", kaže za "Dnevnik" Nataša Kandić.

I dr. Vojin Dimitrijević, profesor međunarodnog prava, ocjenjuje da je najava protutužbe dio vrzinog kola u koje države često uđu nemajući kud, kao u nekoj običnoj svađi, navodi list. "Pouzdano znam da najbolji hrvatski pravnici savjetuju njihovim političarima da odustanu od tužbe, jer nema načina da se utvrdi da je tamo bilo genocida", kaže Dimitrijević. (hina/metro-portal)