Srbijanski pravni tim u ponedjeljak će Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ) podnijeti protutužbu i odgovor na tužbu Hrvatske za genocid, dok bivši srbijanski veleposlanik u Hrvatskoj Milan Simurdić ocjenjuje kako se službeni Beograd našao u iznuđenom položaju te donio odluku koja nije iznenađujuća, prenosi u nedjelju beogradski tisak.

Po riječima Simurdića, potezom Srbije najmanje bi trebao biti zatečen Zagreb jer se u svim razgovorima o toj temi iz Beograda jasno naznačavalo da će protutužba biti konačni ishod izostanka dogovora.

Dvije zemlje, kako je ocijenio, dolaze u paradoksalnu situaciju da s jedne strane pojačavaju suradnju u procesuiranju ratnih zločina i traganju za nestalima, dok se s druge strane ostaje iza tužbe koja sve to negira i koja je zasnovana na stanju u odnosima prije deset godina, bez uvažavanja značajnog napretka u odnosima do kojega je u međuvremenu došlo.

"Lopta je bila na strani Zagreba i on se u ovom slučaju opredijelio da stanje u odnosima diktira prošlost, a ne budućnost", kazao je Simurdić u razgovoru beogradskom dnevniku "Politika".

Dodao je kako nije novost da će Beograd i Zagreb još dugo imati drugačije, čak potpuno suprotstavljene poglede na noviju prošlost te da je bitno da se tome prilazi na način koji neće opteretiti ili makar neće presudno opteretiti dostizanje istog vanjskopolitičkog cilja i prioriteta - članstva u Europskoj Uniji.

Simurdić je naglasio kako neće biti jednostavno očuvati inače narušeno ozračje u odnosima, te da će biti potrebna velika vještina i diplomatska taktičnost kako bi se u uvjetima sudskog procesa održao politički dijalog, bez posljedica na ostala područja suradnje.

"Potrebno je imati u vidu da je jasna poruka u tom pravcu upućena iz državnog vrha Srbije koja, bez obzira na protutužbu, nije zatvorila vrata za dogovor prije početka sudskog procesa", istaknuo je.

Beogradske "Večernje novosti" u nedjelju pišu da će Srbija u ponedjeljak podnijeti ICJ-u protutužbu i odgovor na tužbu Hrvatske iako joj je sud ostavio formalni rok za to do 22. ožujka.

Srbijanska protutužba, kako se navodi, u pet tomova, osim detalja o zločinima nad Srbima u razdoblju od 1991. do 1995., sadrži i opširan dodatak o zločinima nekadašnje NDH tijekom Drugog svjetskog rata.

Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Nakon što se 18. studenoga 2008. ICJ proglasio nadležnim za tužbu Hrvatske, srbijanska je vlada dva dana potom najavila protutužbu na hrvatsku tužbu. (hina/metro-portal)