Budući da Rusija ponovo onemogućava izvoz žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora, a napada i luke na Dunavu u blizini Rumunjske, Kijev hitno traži alternativne izvozne rute kopnenim putevima. No neke od članica EU-a koje graniče s Ukrajinom, primjerice Poljska, boje se da će ukrajinsko žito preplaviti njihova tržišta.

Trenutno je legalno moguć transport preko Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske u ostale 22 zemlje EU-a i ostatak svijeta. Međutim, kapaciteti ovog izvoza preko tranzitnih zemalja mogli bi biti i veći, navode kako iz ukrajinskog Ministarstva poljoprivrede, tako i iz Europske komisije u Bruxellesu. Obujam izvoza žitarica iz EU-a bi se mogao povećati s tri milijuna tona mjesečno na četiri ili četiri i po milijuna tona. To još uvijek ne bi zamijenilo izvoz preko Crnog mora, koji je do okončanja sporazuma s Rusijom iznosio sedam milijuna tona mjesečno.

U travnju su Poljska i druge pogranične države s istoka Europe pregovarale s Europskom komisijom o zabrani uvoza četiri vrste ukrajinskog žita, koja je prvobitno trebala isteći 5. lipnja nakon rješavanja kratkoročnih tržišnih turbulencija. Ali Poljska je nastavila s pritiskom: u lipnju su ograničenja ukrajinskog izvoza žita ponovo produžena do 15. rujna - zbog straha od jeftinije konkurencije.

Na jučerašnjem sastanku u Bruxellesu ministri poljoprivrede pograničnih država pozvali su da se pravila o izuzecima ponovo produže do kraja godine. "To je primljeno s pomiješanim osjećajima. Odluka će biti donesena u rujnu", rekao je španjolski resorni ministar Luis Puchades, koji je predsjedavao sastankom.

Kritika iz Njemačke

Njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir smatra da to nije dobra ideja. Konačno, Poljska i druge države primile su kompenzaciju u iznosu od stotina milijuna eura za gubitke koje su njihovi poljoprivrednici pretrpjeli. I zato on smatra da bi te zemlje sada ponovo morale otvoriti svoje granice.

„Ali ono što ne ide je da se novac iz Bruxellesa koristi kao kompenzacija, a istovremeno se zatvara granica s Ukrajinom, dijelom i za proizvode koji su se mogli legalno izvoziti prije rata. U konačnici to vodi podrivanju solidarnosti s Ukrajinom", kritizirao je Cem Özdemir držanje Poljske.

U Poljskoj su početkom godine poljoprivrednici žestoko prosvjedovali protiv jeftinog žita iz Ukrajine. Kao rezultat toga, poljska vlada je uvela zabranu uvoza - jednostrano i bez konzultacija s Europskom komisijom, koja je zapravo jedina odgovorna za trgovinsku politiku.

Nakon Poljske su još četiri druge članice EU-a također zatvorile svoje granice za ukrajinske poljoprivredne proizvode. Tek nakon teških pregovora, Europska komisija je krajem travnja uspjela postići dogovor koji predviđa isplatu kompenzacija u zamjenu za vremensko ograničenje zabrane uvoza.

U ovom trenutku "koordinacijske grupe" pet ukrajinskih susjeda i Europske komisije rade na tome da dogovore brzi izvoz žita preko Poljske, Rumunjske i drugih država u ostatak svijeta.

Poljski ministar poljoprivrede Robert Telus, međutim, tome se protivi. Ukrajinska strana se također žali i da kontrole na poljskoj granici za tranzit ukrajinskih proizvoda traju vječno. Ali poljski konzervativni ministar Telus ima obzira prema svojim nezadovoljnim poljoprivrednicima. U Poljskoj će se na jesen birati novi parlament.

Stoga je njemački ministar Özdemir (Zeleni) ovakav stav Poljske kritizirao u Bruxellesu: "Neprihvatljivo je da se solidarnost s Ukrajinom podriva zbog kampanje za lokalne izbore." Özdemir dodaje kako je jedina osoba koja se raduje sporu unutar EU-a ruski predsjednik Vladimir Putin koji „koristi glad kao oružje" i „čini daljnje ratne zločine bombardirajući žitnice u civilnim lukama".

Baltičke luke kao izlaz?

Litvanski ministar poljoprivrede Kestutis Navickas predložio je transport žitarica iz Ukrajine u zatvorenim kontejnerima željeznicom preko Poljske do luka na Baltičkom moru. Carinske formalnosti i provjere kvalitete tada bi se, po njegovom prijedlogu, mogle obavljati u litvanskoj luci Klaipeda.

"Tehnički je to moguće", rekao je ministar poljoprivrede Navickas. Uz dobru volju, to se može realizirati za nekoliko sati. Poljska samo mora biti dobiti jamstva da žito tamo neće ostati, već da se sve izvozi. Moramo brzo riješiti problem", zahtijevao je Navickas. No to zahtijeva subvencije za željezničke kompanije, koje moraju organizirati i financirati duge transportne rute.

Europska komisija u Bruxellesu je spremna na tu investiciju. Komisija je voljna potrošiti do milijardu eura na takozvane "puteve solidarnosti" za Ukrajinu. „Novac će se koristiti za proširenje prometnica, željeznica i carinskih objekata i za kompenzaciju transportnim tvrtkama za gubitke u svim zemljama EU-a koje graniče s Ukrajinom", objasnio je Adalbert Jahnz, glasnogovornik Europske komisije.

Program "Putevi solidarnosti" nije nov, ali u nekim oblastima napreduje presporo, smatraju u Kijevu. Esencijalna roba se također prevozi u Ukrajinu "rutama solidarnosti". Robni promet se od početka rata odvija u oba smjera i potpuno bescarinski - prema odluci EU-a.

Time se želi omogućiti Ukrajini da trguje s drugim zemljama unatoč ruskom agresorskom ratu. Da bi ukrajinska država ostala solventna, Europska komisija Kijevu redovito isplaćuje novac. Ove godine oko 18 milijardi eura.

Zelenski je ljut

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta oštro kritizirao djelomičnu zabranu uvoza ukrajinskih žitarica u EU. On se javio za riječ i na zadnjem sastanku ministara poljoprivrede EU-a. „Ponašanje saveznika je apsolutno neprihvatljivo i potpuno neeuropsko", rekao je Zelenski i dodao kako EU ima racionalnije opcije od jednostavnog zatvaranja granica.