Hrvatski diplomat Hrvoje Šnajder, kako prenose beogradski mediji, praćen je od strane Sigurnosno-informativne agencije (BIA) više od godinu dana i utvrđeno je da je imao susrete sa srpskim političarima, biznismenima, novinarima i aktivistima nevladinog sektora, što je bio dokaz o njegovom obavještajnom radu. Kako navode izvori medija, teme koje su zanimale prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Beogradu bile su predizborne aktivnosti u Srbiji, domaća stranačka politika, kosovsko pitanje, odnosi Srbije s Rusijom i Kinom, gospodarske prilike, kao i stanje u vojnom sektoru.

Predizborno pretjerivanje

Urednik tjednika Vreme Filip Švarm primjećuje da je „na temelju takvog objašnjenja svaki diplomat u Beogradu špijun". „Zato čitavu tu situaciju vidim kao jedan predizborni potez, gdje će protjerivanje hrvatskog diplomata donijeti neki bod na desnici", kaže Švarm za DW.

Izvjesno otopljavanje međusobnih odnosa Beograda i Zagreba, koje je trajalo od prošlog Božića, sada je ponovo poremećeno ovom diplomatskom krizom, ocjenjuje za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. On navodi da se „u srpskom objašnjenju morao naći neki razlog, ali mislim da je to u opisu radnog mjesta ljudi koji su u veleposlanstvima. Očito je ovo u svrhu predizborne kampanje i čak mislim da je ovo u korist i Beograda i Zagreba, jer se i u Hrvatskoj ide u susret izborima. Obje strane tako se mogu pokazati kao jedini zaštitnici nacionalnih interesa", ističe Popov.

Moćna hrvatska špijunaža?

Zašto je baš hrvatski diplomat protjeran u ovom trenutku? Filip Švarm smatra da se „na neki način time pokazuje toj publici tabloida i desničarski opredijeljenom biračkom tijelu kako se love hrvatski špijuni, i da je to taj ton koji se želi predstaviti u predizbornoj kampanji".

Tabloidi u Srbiji inače već godinama kao jednu od glavnih tema imaju djelovanje hrvatskih tajnih službi. Tvrdi se da je hrvatska tajna služba jedna od najaktivnijih u Srbiji i čak se kao izvjesna kritika vlasti navodi da hrvatski špijuni praktički neometano rovare po Srbiji.

Filip Švarm skreće pažnju da „tabloidi ne mogu kritizirati vlast, jer ih ova vlast potpuno kontrolira". „To je propagandna priča, jer vidimo da se Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) vole nadmudrivati i uspoređivati s Hrvatskom. Imam utisak da je ovo inverzija situacije u Hrvatskoj prije 15-20 godina - sve je tada bilo maslo srpske tajne službe, sve je bila UDBA, sve je bio KOS, i to je bila propaganda koju je HDZ promovirao. Sada se situacija preokrenula i kod Vučića su sada za sve krive hrvatske tajne službe koje rovare po Srbiji", napominje urednik Vremena.

A što rade druga veleposlanstva?

Aleksandar Popov dodaje kako su „domaći tabloidi još prije mjesec dana upozoravali da predstoji velika špijunska ofanziva i da će 3.000 špijuna doći u Srbiju kako bi potplaćivali mlade s po sto eura da ne glasaju za SNS". „To vidim kao dio te priče i da se moralo pokazati kako je to istina", smatra Popov.

Direktor Centra za regionalizam kaže da su objašnjenja srpske strane neuvjerljiva, jer svako veleposlanstvo ima ljude koji se bave pitanjima koja se ovdje pokušavaju predstaviti kao neka velika tajna: „Možete li zamisliti što tek radi rusko veleposlanstvo ili veleposlanstva nekih drugih moćnijih država? Kada već postoji odium prema Hrvatskoj onda je najlakše to usmjeriti prema susjednoj zemlji, u smislu: oduvijek su nam radili o glavi pa zašto ne bi i sada", navodi Popov.

„Ovo neće pokvariti odnose građana Srbije i Hrvatske"

Hrvatska strana je po načelu reciprociteta protjerala savjetnika veleposlanstva Srbije u Hrvatskoj Petra Novakovića. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije tvrdi da to nema nikakve veze s reciprocitetom i da srpski diplomat ni na koji način nije prekršio Bečku konvenciju. U priopćenju srpskog Ministarstva također stoji da je Novaković na dužnost stupio polovicom rujna 2023. godine i zato se od Hrvatske traže dokazi kako je on za svega dva mjeseca uspio prekršiti odredbe Bečke konvencije.

Mini diplomatska kriza svakako neće povoljno utjecati na odnose dviju država koji su, kako primjećuje Aleksandar Popov, već loši.

„Mislim da je do svega ovoga došlo jer su u prethodnom razdoblju dvije zemlje imale samo protokolarne susrete, koji nisu riješili nijedno otvoreno pitanje. A tih pitanja ima mnogo: granica na Dunavu, nestale osobe, procesuiranje ratnih zločina, kao i manjinska pitanja", kaže Popov.

Filip Švarm s druge strane smatra kako se to „neće preliti na stvarne odnose građana Srbije i Hrvatske". „Dovoljno veliki broj ljudi iz Srbije ljetuje u Hrvatskoj, veliki broj građana Hrvatske dolazi u Beograd za Novu godinu, na koncerte i slične stvari, i tu se zapravo prestaje viđati ta nacionalistička politika. Možda će se, dakle", zaključuje urednik tjednika Vreme, „ti odnosi pokvariti što se tiče dviju država, ali se neće pokvariti što se tiče građana Srbije i Hrvatske."