Na žalost, tuđa nesreća je i prilika za zaradu: dok se japanski burzovni indeks NIKKEI nakon katastrofe obrušio u dubinu i u prvih nekoliko dana izgubio 19% svoje vrijednosti, već ove srijede su počele špekulacije. Prije svega u građevinski sektor: usprkos golemim razaranjima, Japan je bila i ostala bogata i razvijena zemlja koja će se ubrzo primiti posla sanacije svoje infrastrukture gdje je načinjena šteta, po procjeni Credit Suisse, oko 180 milijardi dolara.

Tako je NIKKEI odjednom skočio za 5,7 %  - uglavnom zbog ulaganja u dionice građevinskih koncerna i tvrtki koje proizvode razni građevinski materijal.

Zarada na "ekologiji"

Jagma špekulanata je počela i za dionicama naftnih koncerna gdje su naslutili dobit - direktno i indirektno. Direktno, jer je u Japanu već osjetan nedostatak goriva i prerađivačkih kapaciteta tako da se benzin mora uvoziti. Indirektno, jer će katastrofa u Fukušimi neminovno značiti velik otpor prema atomskoj energiji.

U Japanu je ova katastrofa zaustavila oko 6% njenih energetskih kapaciteta i to se mora opet nadoknaditi iz drugih izvora. Povrh toga, katastrofa je šokirala čitav svijet - i u zemljama poput Njemačke se može očekivati da će, umjesto za atomskom energijom, porasti potražnja za fosilnim gorivom.

Maštu špekulanata je pobudila i činjenica da je Japan do sada dominirao svjetskim tržištem u mnogim proizvodima. Tako je Japana, na primjer, dosad proizvodio 72% "sirovih" čipova, 44% ekrana od tekućih kristala i 22 % poluvodiča. Naravno da je tek djelić japanskih kapaciteta uništeno, ali i oni imaju problema s opskrbom energijom. Zato su redom porasle vrijednosti konkurentnih proizvođača gdje su špekulanti uvjereni da će oni morati nadoknaditi manjak na svjetskom tržištu.