Iz Berlina je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas povukao tmurnu paralelu zbivanja u Washingtonu s najmračnijim dobom njemačke povijesti: "Neprijatelji demokracije će se radovati ovim neopisivim slikama iz Washingtona. Iz povodljivih parola slijede nasilnička djela - na stepenicama Reichstaga, a sad u Kapitolu. Nepoštivanje demokratskih institucija ima katastrofalne posljedice."

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je reagirao brzo i za njega iznenađujuće oštro: "Šokantni prizori u Washingtonu. Rezultat ovih demokratskih izbora se mora poštivati", poručuje na socijalnoj mreži.

Stoltenberg je inače oličenje diplomatske uzdržanosti i to je bila izuzetno jasna izjava o najvećem partneru NATO-a. Tijekom četiri godine vladavine Trumpa je više puta bio suočen s prijetnjom dosadašnjeg američkog predsjednika kako bi SAD mogle napustiti ovaj obrambeni savez.

Glavni tajnik NATO-a se stalno osjećao obaveznim izgladiti sporove, ali sad se čini kako je i kod njega nastupio kraj političke suzdržanosti.

Britanski premijer Boris Johnson se dugo smatrao nekom vrstom učenika i najbližeg saveznika Donalda Trumpa. On je kod njega prije svega tražio podršku za Brexit i nadao se postići posebni trgovinski sporazum sa SAD kao alternativi tržištu EU. On je pak Johnsona nakon njegove izborne pobjede nazvao "britanskim Trumpom". No prijateljstvo s Trumpom niti britanskom premijeru nije donijelo neku političku korist. Sad pak i on jasno osuđuje "...odvratne prizore u američkom kongresu. SAD su uzor demokracije u čitavom svijetu i sad je najvažnije da bude mirne i uredne primopredaje vlasti."

Za irskog premijera Micheala Martina su zbivanja u Washingtonu i neka vrsta povijesnog prekida dubokih spona građana Irska sa SAD: "Znam kako mnogi, kao i ja, promatraju ove prizore u Washingtonu zabrinuto i potreseno." Njegov ministar vanjskih poslova Simon Coveney u Trumpu vidi odgovornog: ovo je "svjestan napad na demokraciju od jednog predsjednika na dužnosti i njegovih sljedbenika koji su željeli poništiti poštene i slobodne izbore."

Škotska premijerka Nicola Strugeon je također nedvosmisleno reagirala: "Ovi prizori iz Kapitola su apsolutno užasne." Izrazila je solidarnost s demokratskim snagama u SAD i dodala: "Sramota za one koji su pripremili put za ovaj napad na demokraciju".

Zabrinutost u čitavom političkom spektru

I u drugim zemljama Europe su državni čelnici izrazili zabrinutost i vjeruju u budućeg stanovnika Bijele kuće: "Imam povjerenja u snagu američke demokracije. Novi predsjednik Joe Biden će nadvladati ovo razdoblje napetosti i ujediniti narod", nada se španjolski socijaldemokratski premijer Pedro Sanchez.

I njegov švedski kolega jasno objavljuje svoju poziciju i optužuje američkog predsjednika: "Predsjednik Trump i brojni članovi Kongresa snose značajnu odgovornost za ova zbivanja", smatra Stefan Löfven. Iz Finske premijerka Sanna Marin upozorava: "Ovo pokazuje koliko je važno braniti demokraciju čvrstinom i snagom."

Čak i iz desničarsko-populističkih krugova stižu izrazi odbijanja događanja na Kapitolu: "Nasilje nije rješenje", piše i čelnik talijanske Lega Nord Matteo Salvini. Austrijski kancelar Sebastian Kurz koji je i sam nedavno bio u koaliciji s desničarskim populistima je objavio: "Šokiran sam prizorima iz Washingtona. Ovo je napad na demokraciju koji se ne može prihvatiti."

Europa polaže nade u Bidena

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća iz Bruxellesa sažima: "Američki Kongres je hram demokracije. Promatrati prizore u Washingtonu je šok."

Samo neke države s istoka Europe desničarskih i populističkih usmjerenja su uopće stvorile posebne odnose s dosadašnjim američkim predsjednikom. Trump je osobito podržavao Poljsku i Mađarsku i te dvije zemlje izgleda da žale njegov izborni poraz. Ali u ostatku Europe se osjetilo olakšanje nakon izborne pobjede Joe Bidena. S tim je bila povezana nada kako će novi predsjednik poništiti sporne odluke Trumpa poput napuštanja sporazuma o klimi ili da će doći do promjene politike prema Iranu. No francuski predsjednik Macron, makar se za vrijeme njegovog predsjednikovanja trudio poboljšati odnose s Trumpom, to smatra i lekcijom za Europljane da teže većoj "strateškoj neovisnosti" i postignu "snažnu i političku Europu."

Svojevrsna škola su i ovi prizori iz Washingtona jer i američka demokracija može biti ugrožena. Jasno se čuju upozorenja kako su demokratske institucije u opasnosti pred raznim teorijama zavjere i demagogijom. Hoće li i koje će pouke iz toga Europa izvući, to će se tek pokazati u političkim raspravama sljedećih mjeseci.