Po njemu bi se visina pristojbe koju građani plaćaju za taj javni servis smanjila s 1,5 na 1,125 posto prosječne neto plaće zaposlenih u Hrvatskoj. Pristojba bi tako iznosila 60 umjesto dosadašnjih 80 kuna, a procjenjuje se da će se prihodi HRT-a po osnovi te pristojbe smanjiti za 25 posto, dok bi se ukupni prihodi smanjili za 20 posto.

Vlada, naime, drži da sadašnja visina pristojbe predstavlja značajan teret građanima s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju, te da ju je nužno uskladiti s umanjenom platežnom moći građana.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture Zoran Šikić je na sjednici Odbora kazao da su od donošenja Zakona o HRT-u 2003. do danas nastupile znatne promjene u načinu određivanja sadržaja funkcije javne televizije te tehnološki razvitak. Također, Zakon o elektroničkim medijima omogućuje HRT-u proizvodnju i emitiranje specijaliziranog radijskog i televizijskog programa radi ostvarivanja njezine uloge javne televizije.

Šikić je dodao i da su nastupile značajne promjene u unutarnjoj organizaciji javnih televizija u Europi, te se traži funkcionalniji pristup obavljanja djelatnosti u novim tržišnim okolnostima povećanog broja komercijalnih nakladnika, uz obvezu poštivanja pravila o državnim potporama, a imajući u vidu način financiranja javne televizije putem pristojbe i komercijalnih prihoda. Najavio je skoro upućivanje u saborsku proceduru novoga Zakona o HRT-u.

Takvo obrazloženje za smanjenje prihoda HRT-a kao javnog servisa građana zasmetalo je Josipa Leku (SDP), koji je rekao da njegova stranka neće poduprijeti taj vladin prijedlog.

"Zakon treba ocijeniti kao paušalan i kao kaznu HRT-u u toku jedne poslovne godine", poručio je Leko. Zamjerio je predlagatelju da ni Saboru niti javnosti nije predočio financijske i statističke pokazatelje na kojima temelji procjene da će HRT, unatoč smanjenju prihoda, moći i dalje zadovoljavati javni servis građana, ocijenivši da takve analize vlada nije ni izradila.

"Zar smo mi nedostojni dobiti te podatke da bi mogli odlučivati o zakonu", upitao je Šikića, koji je odbacio njegove tvrdnje, istaknuvši da vlada zakonske izmjene i novi zakon radi u kontekstu trenutne gospodarske situacije.

Iako u zakonu stoji da bi se smanjenje pristojbe počelo primijenjivati od 1. kolovoza, Vlada je uputila amandman po kojemu bi se primjena zakonskih izmjena odgodila do 1. studenoga, kako bi HRT do tada izradio program preustroja i plan podmirenja nepodmirenih obveza državi i dobavljačima. (hina/metro-portal)