Da su Slovenci pretjerali u svojoj želji da se dokopaju otvorenog mora dokazuje i označena rečenica u Pravilniku o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske koja neobično smeta u pregovorima jer "prejudicira granice":

Članak 5.

 

Ribolovno more Republike Hrvatske dijeli se na jedanaest (11) ribolovnih zona i to:

– Ribolovna zona A se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru i vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske, a obuhvaća teritorijalno more Republike Hrvatske koje u sjevernom dijelu privremeno, dok se konačno ne utvrdi granična crta između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, polazi od ušća rijeke Dragonje te se nastavlja u Savudrijskoj vali do polovišta crte koja spaja rt Madona i rt Savudrija, a ...

Slovenija nije mogla pristati na većinu poglavlja koja su se trebala otvoriti i zatvoriti u pregovorima Hrvatske i EU-a jer dokumenti iz hrvatske pristupne dokumentacije prejudiciraju granicu te se blokadom usprotivila "jednostranim koracima" na graničnoj crti kojima je mijenjano stanje zatečeno osamostaljenjem dviju država, a kad ne bi tako reagirala, Slovenija bi pristala na svršen čin, navodi se u dokumentu koji je Slovensko ministarstvo vanjskih poslova objavilo u petak.

"Informacija o primjerima prejudiciranja u pojedinim pregovaračkim poglavljima u okviru pristupnih pregovora Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji" naziv je dokumenta od 50-ak stranica. Od toga se oko polovice odnosi na preslike hrvatskih dokumenata, a polovica na slovensku argumentaciju za blokadu pojedinih pregovaračkih poglavlja.

U materijalu se navodi da Slovenija zbog prejudiciranja granice u dokumentaciji za pet pregovaračkih poglavlja, koja su trebala biti otvorena, i u materijalima za dva poglavlja koja je trebalo zatvoriti, nije dala suglasnost, kao i za još četiri poglavlja u kojima se nije radilo o prejudiciranju granice, već o rezervama prema drugim sadržajima.

Primjerice, za 4. poglavlje, koje se odnosi na slobodan protok kapitala, navodi se da je Hrvatska u svom programu upravljanja poljoprivrednim zemljištima u državnom vlasništvu odobrila davanje u najam i prodaju 266.000 hektara zemljišta, što uključuje i dio teritorija koji Slovenija smatra prijepornim, a riječ je o lijevoj obali Dragonje.

"Protiv tog pokušaja posezanja, odnosno raspolaganja spomenutim zemljištima na slovenskom državnom teritoriju Slovenija je prosvjedovala", navodi se u dokumentu.

Izražava se i rezerva na 11. poglavlje, koje se odnosi na poljoprivredu, jer je u hrvatskoj dokumentaciji dostavljenoj Bruxellesu spomenut Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, te Zakon o županijama. U njima se navodno spominju "prijeporni zaseoci" na lijevoj obali Dragonje (Škrile, Bužin, Škudelin i Veli Mlin).

Slični primjeri spominju se i za druga poglavlja, pri čemu se ističu svi oni slučajevi u zakonskim i podzakonskim aktima, te u njima zemljovidi ili toponimi uz granicu, na područjima koja su za Sloveniju sastavni dio njezina državnog prostora dok se ne sklopi valjan sporazum o granici.

Najčešće se ističu zemljovidi u aktima koji se odnose na more i obalu, prijeporni kopneni dio uz Dragonju te na crtu sredine u Savudrijskoj vali iako se u potonjem slučaju prenosi i hrvatska primjedba da je riječ o privremenoj granici dok se ne postigne konačan granični dogovor sa Slovenijom.

Navode se i slovenski diplomatski akti kojima se dokazuje da je Slovenija u svakom slučaju "prejudiciranja granice", odnosno "jednostranih koraka" u odnosu na stanje 25. lipnja 1991. odmah reagirala diplomatskim prosvjedom.

U dokumentu su objavljene preslike nekih hrvatskih zakona i podzakonskih akata koji u tekstu ili prilozima spominju područja za koja Slovenija tvrdi da su slovenska ili barem prijeporna dok se ne postigne bilateralno rješenje, pa stoga Slovenija smatra da ih treba izostaviti iz hrvatske pristupne dokumentacije.

Iznesen je i primjer graničnog prijelaza Plovanije pa se ističe da je Slovenija svojedobno prosvjedovala zbog gradnje čvrstoga graničnog objekta i dobila pismeno jamstvo negdašnjeg hrvatskog premijera Nikice Valentića da je riječ o privremenu rješenju zbog turističke sezone (inače je neslužbeno prijetilo zatvaranje tog prijelaza u Istri sa slovenske strane).

Odluka Policijske uprave u Istri, kojom je Plovanija određena područjem stalnog graničnog prijelaza I. kategorije, navodi se kao primjer da je Hrvatska mijenjala zatečeno stanje na granici. Spominje se da Hrvatska nije isto postupila u slučaju više graničnih točaka sa Srbijom koje su navedene kao "privremene kontrolne točke za cestovni promet", poput prijelaza Batine - Bezdana, Erdut - Bogojeva i drugih.

Slovenski dokument podijeljen je novinarima na konferenciji za tisak ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara u obliku brošure te preko e-maila, a dostupan je i u elektroničkom obliku, te objavljen na web stranicama slovenske Vlade.

A dokument imamo i mi, ovdje.

Počela je i histerija, ne puštaju se djeca na natjecanja u Hrvatsku.