Poplave izazvane jakom kišom ili otapanjem snijega u Sloveniji zbog njene prirodne konfiguracije nisu rijetkost, ali je više od trećine poplavljenih objekata u državi proteklog vikenda bilo u Ljubljani. Tako se već sada postavilo političko pitanje tko snosi krivnju za poplavljene dijelove grada i kako će se to odraziti zna rezultat izbora za gradonačelnika i članove gradskog općinskog vijeća za 20 dana.

Gradonačelnik Ljubljane Zoran Jankovič za poplavu u jugozapadnom dijelu grada posredno je optužio susjedne periferne općine Polhov Gradec i Horjul koje su na referendumu prije nekoliko godina spriječile gradnju zaustavnih bazena za slučajeve bujica iz okolnih pritoka Ljubljanice, prenose slovenski mediji.

S druge strane, Jankoviča njegovi politički konkurentni za mjesto gradonačelnika optužuju da je potrošio 100 milijuna eura za gradnju stadiona Stožice, umjesto da je obnovio gradsku kanalizaciju kako bi mogla preuzimati velike količine vode.

Tako se dogodilo da su s farme ljubljanskog Biotehničkog fakulteta spasitelji morali spašavati tridesetak ovaca pred vodom koja je tamo prodrla iz, u normalnoj situaciji, bezopasnog potoka Glinščica čiji je izvor u 590 metara visokom brdu Toško čelu koje je u petak zahvatilo olujno nevrijeme s jakom kišom.

Mediiji podsjećaju da se Ljubljana nalazi na poplavnom području iako veće poplave nije iskusila već desetljećima, ali da je sadašnjoj situaciji pridonijela jaka urbanizacija u zadnjih dvadesetak godina, te gradnja autocesta, odnosno obilaznica oko glavnog grada.

Premijer Borut Pahor već je najavio da će vlada napraviti listu prioriteta za kapitalne investicije u uređenje vodotokova, kako se nesreće s poplavama ne bi ponavljale. Međutim, mediji navode da je upravo područje zaštite i spašavanja stavka na kojoj i Pahorova vlada najviše štedi, te da zato ne može pobjeći od odgovornosti za možda prevelike štete koju su tijekom vikenda izazvale bujice i rijeke izlivene iz korita.

Kako u svom komentaru u ponedjeljak navodi ljubljanski list "Dnevnik", slovenska vlada je samo nekoliko sati prije početka jakih prošlotjednih kiša donijela je zaključak o tome kako osigurati 23 milijuna eura za otklanjanje posljedica poplava iz 2007. godine.

No, istodobno je, tvrdi list, odobrila 15 milijuna eura na ime dodatne opreme za ratni brod koji dolazi iz ruskog brodogradilišta, dok se sredstva za zaštitu i spašavanje ljudi i imovine u prirodnim nesrećama u proračunu smanjuju iz godine u godinu.

S obzirom na nespretnost na području zaštite i spašavanja, gdje najveći dio tereta snose dobrovoljne vatrogasne postrojbe, možda bi dobro bilo razmisliti o smanjivanju troškova za operacije u inozemstvu u kojima sudjeluje slovenska vojska, te osnivanju posebne profesionalne postrojbe za zaštitu i spašavanje, piše "Dnevnik". (hina/metro-portal)