I Slovenija i Hrvatska su na sastanku ministara vanjskih poslova s europskim povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom potvrdile da vrijedi nastaviti s naporima oko posredništva, ali su razlike među njima u pogledu svrhe medijacije još uvijek vrlo velike, izjavio je u srijedu popodne na konferenciji za novinare slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar.

"Europska komisija, Slovenija i većina članica EU-a smatra da je medijacija način da se konačno riješi granično pitanje", rekao je Žbogar.

Dodao je da Hrvatska "za sada" smatra da je svrha medijacije da se pomogne u iznošenju spora pred pravosudnu ustanovu.

"Sinoć smo se usuglasili oko pojedinih točaka medijacije, ali ne i o osnovnom - o tome što je svrha medijacije, odnosno što mora biti njezin rezultat", rekao je Žbogar.

Po Žbogarovim riječima, svrha medijacije mora biti konačno rješenje pitanja granice. Slovenski ministar vanjskih poslova ustvrdio je da slovensko mišljenje dijele i Europska komisija te mnoge članice Europske unije.

"Obje strane prihvaćaju plan medijacije, a to smo na sinoćnjem sastanku i konstatirali. I ministar Jandroković i ja pozitivno smo odgovorili na pitanje povjerenika Ollija Rehna vrijedi li, s obzirom na trenutačnu udaljenost naših stajališta, nastaviti", rekao je Žbogar. No, dodao je da se na tom sastanku, na kojemu je dogovoren i idući koji će se održati ubrzo, stajališta nisu približila.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Žbogar je kazao da Hrvatska proces medijacije "za sada" vidi kao pomoć objema državama da se granično pitanje razriješi pred Međunarodnim sudom pravde.

"Slovenija prihvaća prijedlog Europske komisije da se dođe do dogovora o medijaciji koji bi bio u pismenom obliku i u kojemu bi se odredili modaliteti i rezultat medijacije", rekao je slovenski ministar.

Objašnjavajući svoju izjavu da Slovenija želi da se hrvatski pristupni pregovori deblokiraju kada "medijacijski ugovor" bude "na papiru", Žbogar je rekao: "Kada bude jasno je li svrha medijacije konačno rješenje pitanja granice ili je ona samo put prema trećoj ustanovi, odnosno kad se stajališta u tekstu ugovora o medijaciji usklade", onda će Slovenija omogućiti da dođe do paralelnog procesa deblokiranja pregovora. Po njegovim riječima to se zasad nije dogodilo, pa i dalje na snazi ostaje ocjena premijera Pahora da se okolnosti za blokadu nisu promijenile. Deblokada u sadašnjem trenutku, rekao je Žbogar, "više ovisi o Hrvatskoj" koja je "udaljenija" od pozicije po kojoj medijacija mora donijeti konačno granično rješenje.

Na pitanje koliko je realno da potkraj ovoga mjeseca bude održana pristupna konferencija s Hrvatskom, šef slovenske diplomacije odgovorio je da to ovisi o češkom predsjedništvu EU-a, no podsjetio je da je premijer Borut Pahor već prije iznio mišljenje da bi ju trebalo odgoditi. Dodao je da bi bilo bolje da se konferencija održi "kad se bude imalo što otvoriti i zatvoriti", aludirajući na sada blokirana poglavlja zbog slovenskog stajališta da je Hrvatska u pregovaračkom procesu prejudicirala to pitanje.

Žbogar je također naveo da je veleposlanika Iztoka Mirošiča imenovao "posebnim koordinatorom" za Hrvatsku, te da će pitanje medijacije biti tretirano i u intenzivnoj komunikaciji sa slovenskim parlamentom koji će za medijacijski ugovor trebati osigurati većinu.

Odgovarajući na pitanje o pisanju hrvatskih medija i navodima da je jedan visoki slovenski dužnosnik izjavio da Slovenija neće prihvatiti rješenje putem medijacije ako joj ponuđeno rješenje za granicu ne bi odgovaralo, Žbogar je rekao da te napise i izjave ne poznaje pa ih ne može komentirati. Dodao je da se u Sloveniji razgovara o mogućnosti da se o modalitetima medijacije koju tek treba dogovoriti ne bi izjasnila samo vlada nego i parlament koji će se tijekom nastavka procesa dogovora medijacije stalno konzultirati.

Žbogar je također rekao da Slovenija u blokadi odnosno rezervama prema nastavku hrvatskih pristupnih pregovora bez rješenja za granicu "nije izolirana" nego da navodno "ima razumijevanje saveznika".

Slovenski šef diplomacije nije želio govoriti o izgledima da se postigne dogovor o medijaciji i o tome kada bi se to moglo dogoditi, navodeći kako je dogovor o medijaciji i prihvaćanje uvjeta za nju proces koji je tek počeo, te je objasnio da se sve, pa i eventualna odredba da medijacija, odnosno rješenje koju ona ponudi, bude obvezna za obje strane, mogućnost koje treba utvrditi u "modalitetima medijacije" uz pristanak obiju strana.