Devastacija Medvednice je van kontrole, sve su uvjereniji aktivisti, planinari, gorski vodiči, gljivari i obični građani, zaljubljenici u prirodu i zagrebačku goru. Braniteljska udruga „Vidra - veterani i društvena akcija", odlučila je stoga u ponedjeljak održati prvi u nizu prosvjednih marševa kako bi upozorili na devastaciju i prekomjernu sječu ne samo šume na Medvednici, već i u drugim krajevima Hrvatske.

Riječ je o prosvjednom maršu koji će krenuti od tunela kod nekadašnje donje stanice žičare, te će se prosvjednici spustiti preko Langovog trga, do glavnog zagrebačkog trga i nakon toga produžiti sve do Markovog, ne bi li upozorili na devastaciju koja se događa na Medvednici. No, to nije jedina akcija koju pripremaju. „Osim što su podnijeli opsežnu dokumentiranu predstavku zagrebačkoj gradskoj skupštini od koje očekuju da će o devastaciji Medvednice raspravljati na idućoj sjednici, planiraju i tužbu protiv Hrvatske europskim institucijama jer Hrvatska krši međunarodni ugovor kojem je pristupila 2014. godine, Eko mrežu Natura 2000", rekla je za Deutsche Welle predsjednica udruge Vidra Vesna Grgić.

Milijunske kazne

Da je riječ o itekako ozbiljnom nizu propisa čije kršenje državu - točnije građane kao porezne obveznike može koštati milijunske kazne, dokazuje primjer Poljske protiv koje je Europski sud pravde ove godine donio pravorijek po kojem će morati platiti milijune eura kazni ne bude li odmah zaustavila sječu u šumi Białowieża, jednoj od posljednjih preostalih europskih prašuma.

Aktivisti Udruge Vidra i iz nje proizašle platforme Zeleni odred tvrde da imaju i više nego dovoljno dokumenata o neselektivnoj sječi na Medvednici, satelitske snimke, fotografije i svjedočenja desetaka aktivista i planinara, no da na sve upite nadležni odgovaraju da je sve po propisima i pravilima struke. O čudnim radnjama na Medvednici Deutsche Welle je već pisao, u travnju u članku „Zašto je Sljeme 'oćelavilo'", kada su nam odgovorni u Parku prirode Medvednica također odgovorili kako građani ne razumiju struku.

Objašnjenja nadležnih

„Boljom informiranosti javnosti o načinu pomlađivanja i gospodarenja šumama može se izbjeći negodovanje većine pučanstva koje dovršnu sječu smatraju devastacijom, pa i uništenjem šume. Ne bi bilo loše obići teren gdje je upravo napravljen dovršni sijek a potom otići na prostor gdje je to napravljeno prije 8-10 godina gdje se već lijepo vidi i može predočiti izgled buduće šume", kazala nam je tom prilikom Martina Jurjević Varga iz Parka prirode Medvednica. Nadležni se pozivaju i na snažne oluje koje su 2013. i 2014. godine poharale zagrebačku goru, no satelitske snimke pokazuju da se sjeća nastavlja i na dijelovima koji nisu uništeni tom prirodnom katastrofom.

„Iako je vaš članak pobudio veliki interes raznih zainteresiranih strana i medija, nažalost sječa na Medvednici se i dalje nastavlja u nesmanjenom obimu. Također moramo napomenuti da su u cijeloj priči svi radovi potkrepljeni odgovarajućom dokumentacijom Ministarstva zaštite okoliša tako da naša nastojanja da se zaustavi nepotrebna eksploatacija šume na Medvednici nema efekta", odgovorio nam je na naš upit o tome kakva je aktualna situacija Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba.

„PSZ ne osporava povremenu potrebu sječe na Medvednici, ali ne na način koji se sada provodi. Niti na jednom području ne provodi se kvalitetna sanacija šumskog reda, a totalna sječa na Medvednici ne bi se trebala uopće provoditi. Po nama šumarski radovi u PP Medvednica trebali bi se isključivo provoditi u funkciji zaštite okoliša i povećanju kvalitete samog parka prirode kvalitetnom infrastrukturom, smjerokazima, drvenom galanterijom i slično", kaže Gobec.

„Nažalost niti sama institucija PP Medvednica nije u toj funkciji i sva sječa na Medvednici se uglavnom odvija uz njihov pristanak, a nakon provedene sječe ili za vrijeme sječe ista ne provodi nadzor radova kako bi natjerali kooperante HR šuma da se pridržavaju osnovnih šumskih pravila reda. Nevjerojatno je zapravo kako uopće PP Medvednica uspijeva prikazati park na međunarodnom planu kao park Nature 2000 u kojima bi trebala biti vrlo stroga pravila eventualne eksploatacije šume", zaključuje.

Zakon o šumama u sjeni nogometa

Predsjednica udruge Vidra Vesna Grgić napominje kako je Sabor nedavno, dok je nacija bila zaokupljena nogometom donijela Zakon o šumama, koji olakšava prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište. Njezina udruga dokumente o tome što se zbiva na Sljemenu skuplja od prošle jeseni, a javljaju im se, kaže, pojedinci i udruge i iz drugih krajeva Hrvatske, tako da će idući prosvjedni marš, najvjerojatnije 1. rujna biti održan na žumberačkom gorju, a u planu su i marševi u Gorskom kotaru, Slavoniji, na Plitvicama.

„Ne interesira nas masovnost", kaže Grgić. „Smisao je da se polako zakotrlja - mnogi su prosvjedi u Zagrebu propadali jer su išli odmah skupiti tisuće ljudi, što je nemoguće, napravili su jedan prosvjed pa su stali, a mi ćemo imati niz. Željeli bismo da Zeleni odred preraste u platformu, da sve udruge uđu i da svatko radi lokalno", govori aktivistica ove netipične braniteljske udruge koja je, kako i sama kaže, avangarda među braniteljskim udrugama. „Mi smo građani koji su išli u rat, borili smo se i od onda smo ponovno građani, a ne branitelji po zanatu. Ne zanimaju nas ustaše i partizani, prošlost i ideološke razlike, bavimo se pomoći braniteljima lošijeg imovinskog statusa i građanskim temama", kaže Grgić.