U proljeće ove godine Institut Roberta Kocha (RKI) poslao je kratku poruku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u kojoj se navodi da se jedan 17-godišnjak zarazio virusom gripe A (H1N1), koji je zabilježen kod svinja u stajama na prostoru njemačke savezne zemlje Mecklenburg-Predpomeranija.

RKI je priopćio da je mlada osoba prethodno imala kontakt sa svinjama. Stoga se čini vjerojatnim da je zaražena u svinjcu. U izvještaju se navodi i kako je bolest bila blaga kao i da se drugi ljudi nisu zarazili.

Virus iz svinjca?

„Bila je to slijepa ulica za virus i u ovom slučaju - hvala Bogu - on se nije proširio", objašnjava veterinar i istraživač Timm Harder s Instituta Friedricha Loefflera - njemačke ustanove za istraživanje zdravlja životinja. Harder je specijalist za bolesti koje se mogu pojaviti i kod ljudi i kod životinja - takozvane zoonoze. "U načelu tako bismo morali zamisliti nastanak jedne pandemije, tako bi izgledao taj inicijalni skok", kaže on. Harder je uvjeren da će u budućnosti biti još pandemija. "Ali ne znamo odakle će doći, kada i s kojim patogenom."

Sedamnaestogodišnjak iz sjeverne Njemačke vjerojatno je izoliran i pregledan zbog sumnje na koronu, nakon čega je u njemu otkriven isti virus, koji je kružio među svinjama. No, što ako uzgajivač svinja jednostavno ode u krevet sa simptomima gripe i ne posjeti liječnika? Bi li se tada na vrijeme otkrio potencijalno opasan patogen?

Obveza prijavljivanja infekcija

Njemačko ministarstvo zdravstva (BMG) je na upit NDR-a priopćilo da bi liječnici morali prijaviti sumnju na "infekciju zoonoznom gripom". Međutim, istovremeno su potvrdili da vlasnici životinja i veterinari nisu obvezni podvrgavati se liječničkom pregledu ako imaju simptome gripe.

U svakom slučaju, Institut Friedrich Loeffler odgovoran je za ispitivanje virusa koji na čovjeka prelaze iz štala i peradarnika. Mnogi od ovih virusa pohranjeni su na minus 80 stupnjeva u zamrzivaču u laboratorijskom krilu Instituta. Istraživač Harder naziva ih svojim "blagom".

Koktel virusa u svinji

Harder je osobito zainteresiran za svinje, budući da se one mogu zaraziti virusima od ljudi ali i virusima peradi ili divljih ptica. Ovaj istraživač navodi kako bi ti virusi među svinjama mogli razmijeniti svoj genetski materijal. Tako bi od različitih sastojaka mogao nastati opasan koktel, objašnjava Harder - a tako bi se mogli pojaviti novi opasni pandemijski virusi.

Pandemija gripe 2009. također je pokazala da takav koktel virusa predstavlja istinsku opasnost. U to vrijeme je takozvanu svinjsku gripu pokrenuo virus, koji je sadržavao gene virusa koji su pronađeni u ljudima, svinjama i pticama. "Ovi su se virusi susreli u jednom trenutku kod svinja u Srednjoj Americi", objašnjava Harder. Tako se pojavila varijanta koja se potom prenosila od čovjeka do čovjeka.

Virusi gripe koji cirkuliraju među pticama

Međutim, ljudi se mogu zaraziti ne samo svinjskim virusom gripe već i ptičjim, odnosno dobiti virus od peradi. RKI procjenjuje da virusi gripe, koji cirkuliraju među pticama, predstavljaju veći rizik od širenja ozbiljnih bolesti i pandemije od virusa svinjskih patogena.

Ptičja gripa, također prouzročena virusima gripe, sada je postala veliki problem u Njemačkoj. "Epidemija prošle zime bila je zaista najveća koju smo ikada imali u Njemačkoj", kaže veterinarka Ursula Gerdes iz Fonda za zaštitu od životinjskih zaraznih bolesti Donje Saske (Tierseuchenkasse) koja pruža financijsku podršku u suzbijanju zaraza kod stoke i peradi. "Isprva je na obalama bilo nevjerojatno mnogo zaraženih divljih ptica i samo je bilo pitanje vremena kada će zaraza prenijeti na domaću perad", kaže ona.

Prvi slučaj ptičje gripe ove jeseni

Prije samo nekoliko dana je kod jedne patke u pokrajini Schleswig-Holstein otkriven prvi slučaj ptičje gripe. Prošle zime je ubijeno više od dva milijuna životinja s ciljem sprječavanja posljedica širenja ove zarazne bolesti. "U posljednjih nekoliko godina više smo puta smo zapazili da su posebno pogođene regije, u kojima je velika gustoća naseljenosti purana", kaže veterinarka Gerdes. Ona dodaje da je to posebno slučaj u općinama Donje Saske u Böselu i Garrelu, gdje ima više od 6.000 purana po kvadratnom kilometru. Virus prenose ljudi a može se prenijeti i pomoću traktora ili unosom stelje.

Harder, koji je također voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za avijarnu influencu odnosno ptičju gripu, rekao je da bi virus mogao „doći" u peradarnike i putem vjetra. Peradarnici za purice su otvoreni sa strane, pa se čini da je ulazak virusa ovdje lakši nego, na primjer, u zatvorene kokošinjce.

Ministarstvo poljoprivrede Donje Saske priznalo je NDR-u da bi trebalo smanjiti broj peradi na područjima koja su u više navrata bila posebno pogođena. Stoga ovo Ministarstvo preporučuje da se u budućnosti peradarnici za purice zatvore kao "kokošinjci". Navodi se međutim da na putu k tome stoje zakoni o izgradnji peradarnika.

Preporuka Instituta Robert Koch (RKI)

Zaraze purana, gusaka i pilića nisu samo pitanje zdravlja životinja i isplativosti peradarskih farmi, već i pitanje zdravlja ljudi. Zato Institut Robert Koch preporučuje svim osobama koje imaju kontakt s peradi da se cijepe protiv gripe, kako bi se spriječile dvostruke infekcije virusima gripe koji cirkuliraju tijekom sezone.

Nije poznato koliko se uzgajivača peradi zapravo cijepi. Ministarstvo zdravstva u Berlinu kaže da nema dostupnih podataka. Ni udruženje peradarske industrije nije moglo odgovoriti na to pitanje.

Istraživač Harder ističe kako je virus ptičje gripe, koji se pojavio prošle zime, u nekoliko slučajeva doveo i do infekcija kod ljudi, ali da su one prošle ili bez izbijanja bolesti ili bez smrtnog ishoda. No, postoje i drugi virusi influence kod ptica, koji su se pojavili u Aziji i sjevernoj Africi. Harder vjeruje da će se oni najvjerojatnije prenijeti na ljude i da bi mogli prouzročiti i smrtonosne infekcije.