« Hrvatska
objavljeno prije 13 godina i 11 mjeseci
TRAGIČNA SITUACIJA

Slavko Linić: Ina je privatizirana zbog teškog stanja u državi

Potpredsjednik Račanove vlade je pred saborskim povjerenstvom branio privatizaciju Ine koja je tada, kako kaže, bila neizbježna

Slavko Linić
Slavko Linić (Dragan Matić/Cropix)
Više o

ivica račan

,

INA

,

Slavko Linić

,

Boris Kunst

,

privatizacija Ine

Slavko Linić, potpredsjednik vlade od 2000. do 2003., izjavio je danas pred saborskim Istražnim povjerenstvom za privatizaciju Ine da se tadašnja vlada na privatizaciju nije odlučila zbog stanja u Ini, već zbog teškog stanja državnih financija i gospodarstva koje je vlada Ivice Račana naslijedila iz 90-ih.

Naglasio je da su u vrijeme dolaska na vlast Račanove vlade početkom 2000. i država i Ina bile "u tragičnoj situaciji" zbog višegodišnjeg negativnog trenda gospodarskog rasta, visoke nelikvidnosti, 324 tisuće nezaposlenih (do polovice 2000. bilo ih je 400 tisuća), "enormnog" broja stečajeva. Najveći su problem bili gubitci od 10 milijardi kuna u poljoprivredi i 8 milijardi u brodogradnji, deficit državnog proračuna od 9 milijardi, a sve je to vlada trebala sanirati.

"Tadašnja vladina politika bila je dio portfelja uložiti u reforme", poručio je Linić, naglasivši da se novcem od prodaje 25 posto plus jedne dionice Ine 2003. spašavala posrnula poljoprivreda i brodogradnja.

>> Istražno povjerenstvo pozvalo Sanadera i Polančeca

Uvjeren da vlada tada nije smjela prodavati Inu, posebno jer ju je, po Linićevim riječima, do kraja mandata uspjela od gubitaša pretvoriti u uspješnu kompaniju, Boris Kunst (HDZ) je Linića upitao zašto je strateški partner MOL za 25 posto plus jednu dionicu u Ini dobio upravljačka prava kao da ima 75 posto dionica.

Odbacivši da je riječ o tolikim upravljačkim pravima, Linić mu je odgovorio da su mađarskom MOL-u posebna prava, poput veta, dana više kao jamstvo "da Hrvati kao većinski vlasnici svoja prava neće zloupotrijebiti".

Linić je pojasnio da je MOL pravo na veto dobio samo na eventualna ulaganja u neosnovne djelatnosti Ine, poput turizma i nekretnine, "a time smo rekli da mi Hrvati nismo lopovi i varalice".

Linić je rekao i da se vlada nije miješala u odluku Mađara da u Inu dovedu dio svojih stručnjaka, uvjeren da je MOL time samo štitio svoje ulaganje.

Kunstu nije bilo jasno zašto "ako ta jedna dionica nije posebno vrijedna, kad netko proda 25 plus jedan, zašto ne piše 26 posto", Linić ga je poučio da je riječ o 25 posto plus jednoj dionici, što nije 26 posto dionica.

Josipa Salapića (HDZ) zanimalo je na čemu je vlada prije privatizacije temeljila procjene vrijednosti Ine, na što je Linić odgovorio da se knjigovodstvena vrijednost Ine tada kretala oko 9 milijardi kuna, ali da su stručnjaci upozoravali da se takva tržišna cijena ni približno ne može postići.

Vladu je, naglasio je, začudilo kada je MOL za 25 posto plus jednu dionicu ponudio 500 milijuna dolara dolara, iako se procjena vlade kretala oko 250 milijuna dolara, a domaći poslovni mediji baratali procjenom od oko 170 milijuna.

Goran Marić i Ana Lovrin (HDZ) pitali su jesu li u svakom trenutku privatizacije svim potencijalnim kupcima bila poznata rezervirana pitanja koja su na kraju definirana dioničarskim ugovorom.

"Po mojim saznanjima, najveći konkurent nije znao da će imati člana Uprave zaduženog za financije i sva zadržana prava", rekao je Marić, dok je Lovrin uvjerena da je MOL cijenu povećao za 150 milijuna dolara tek kad je saznao za 16 rezerviranih pitanja.

Lovrin je upozorila da je Zakon o privatizaciji Ine zabranio prenošenje bilo kakvih prava glasa iz Inine dionice koje posjeduje RH na treće osobe.

"S tih 505 milijuna dolara nije plaćeno ništa osim 25 posto plus jedne dionice", izričit je bio Linić koji dobru postignutu cijenu pripisuje pregovaračkim sposobnostima Ljube Jurčića, koji je stvorio "velike strahove između dva velika ponuđača".

Na pitanje Zlatka Koračevića (HNS) zašto HDZ na tu prvu privatizaciju Ine nije prigovarao ranije, pa i kada je bio u oporbi, Linić je rekao da razloge u tome vidi u potpunoj transparentnosti cijelog privatizacijskog procesa.

"Prigovori su krenuli tek kada je Sanaderova vlada krenula u promjenu ugovora s MOL-om i nastavkom privatizacije Ine", ocijenio je Linić.

Pred povjerenstvom je nastavio svjedočiti Ljubo Jurčić, ministar gospodarstva u Račanovoj vladi.

Predsjednica povjerenstva Dragica Zgrebec izvijestila je da je na adresu povjerenstva stigla obavijest pošte da poziv Ivi Sanaderu nije dostavljen.

Upitala je članove povjerenstva žele li da se poziv ponovno uputi, na što je Kunst rekao da će se o tome odlučivati sutra, za kada je i zakazano Sanaderovo svjedočenje, te predložio da se, budući da se Sanaderov dolazak ne očekuje, napravi preraspored sutrašnjeg svjedočenja. (hina/metro-portal)

13.09.2010. 15:12:37
Novi komentar
nužno
nužno