Rađanje je produženje vrste kojem smo svi genetski skloni, a cinici će reći da je cijela priča oko zaljubljivanja i ljubavi usmjerena jedino na produženje vrste, no najnovije istraživanje pokazuje da to i nije toliko bezazleno - naime, rađanje skraćuje život majkama. Doslovno.

Znanstvenici su proučavali genetski materijal unutar stanica, osobito duljinu njihovih telomera. 

Telomeri su krajnji segmenti DNK. Nalaze se na kraju svakog kromosoma poput zaštitne kapice na vezicama. Određuju koliko će brzo stanice ostarjeti te u kojoj smo mjeri skloni moždanom udaru ili razvoju raka, kardiovaskularnim bolestima, pretilosti, vaskularnoj demenciji, dijabetesu i osteoporozi. Zapravo, što su vam telomeri kraći, kraći je i životni vijek. 

Kako starimo, tako stare i stanice koje predstavljaju dio našeg genetskog koda, odnosno, kako mi starimo, tako se skraćuju i telomeri obilježavajući kraj kromosoma. No ne skraćuju se kod svakoga na jednak način. Što su telomeri kod pojedinca dulji, njihove se stanice mogu više puta dijeliti, ustanovili su znanstvenici. 

Telomeri ispitanica istraživanja, koje su kazale da su rodile najmanje jedanput, pokazali su se prosječno četiri posto kraćima od telomera žena koje nisu nikad rodile. Rezultati istraživanja bili su isti i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir ostale faktore koji mogu utjecati na duljinu telomera, uključujući ženinu kronološku dob, indeks tjelesne mase i jesu li pušači. 

Rezultati njihova istraživanja pokazali su da se rađanje kod žena može povezati s kraćim telomerima. Znanstvenici su podatke iznijeli na kongresu Udruge članova američkog javnog zdravstva u Denveru. 

Studija upućuje na hipotezu po kojoj je kod žena koje su rodile i odgajaju dijete ili djecu, razina stresa povišena, a otprije je poznato da stresne životne situacije, osobito ako traju dulje utječu na skraćenje telomera. 

"Moguće je da trudnoća, rađanje i podizanje djeteta ili djece, utječu na kronični stres, što rezultira skraćenjem duljine telomera, vjerojatno putem upala", objasnila je znanstvenica Anna Pollack, asistentica i epidemiologinja na sveučilištu George Mason u Fairfaxu. 

Pollack iznosi i hipotezu po kojoj će žene s kraćim telomerima vjerojatnije imati djecu od onih s duljim telomerima. Ističe da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se duljina njihovih telomera izmjerila prije, za vrijeme i nakon trudnoće. 

"Bilo bi zanimljivo pratiti kako se duljina telomera mijenja za vrijeme trudnoće, nakon nje i tijekom odgoja i podizanja djece te usporediti navedene promjene s onima koje se događaju kod žena koje nisu rodile", rekla je Pollack.