Indeks, kojeg je humanitarna organizacija HelpAge International izradila u suradnji s UN-om, trebao bi služiti vladama da vide koliko su uspješne u svojoj politici prema starijem stanovništvu. Hrvatska je od maksimalnih 100 bodova, koji čine idealnu zemlju za život starijih, prikupila 53,1 bod.

U kategoriji zdravlja starijih, u kojoj je ostvarila najbolji rezultat, Hrvatska je na 43. mjestu jer osobe starije od 60 godina mogu prosječno očekivati još 21 godinu života. Istraživanje pokazuje da 97,5% osoba starijih od 50 godina u Hrvatskoj, u odnosu na one u dobi od 35 do 49, vjeruje da njihov život ima smisla.

Hrvatska je na 51. mjestu po sigurnosti prihoda starijih, a organizacija napominje da nešto manje od četvrtine starijih osoba u našoj zemlji živi u relativnom siromaštvu.

Najlošiji plasman Hrvatska je ostvarila u kategoriji kvalitete društvenog okruženja i tu je na 57. mjestu.

69% osoba starijih od 50 godina ima članove obitelji i prijatelje na koje se može osloniti u nevolji, 65% zadovoljno je pristupačnošću javnog prometa, 63% osjeća je sigurno dok se samo šeta, a tek 46% ljudi starijih od 50 zadovoljno je svojim građanskim slobodama.

Po podacima te udruge, 24% hrvatskog stanovništva starije je od 60 godina odnosno ukupno 1,1 milijun građana Hrvatske, a do 2050. godine 34,5% građana Hrvatske bit će starije od 60 godina.

Nakon najbolje Švedske slijede Norveška, Njemačka i Nizozemska iz čega proizlazi da sjeverni dio europskog kontinenta s izdašnim mirovinama i kvalitetnom socijalnom službom, pouzdanim javnim prijevozom i dobrim društvenim okruženjem pruža ljudima starijima od 60 godina najbolju kvalitetu života.

Kanada je na 5. mjestu u svijetu, Švicarska na 6., Novi Zeland na 7., a SAD na 8. mjestu.

Od Hrvatskoj susjednih zemalja najbolja je Slovenija na 20. mjestu, Italija na 27., Mađarska na 40., Srbija na 64. i Crna Gora na 83. mjestu, dok BiH nije obuhvaćena istraživanjem.

Ravnateljica organizacije HelpAge International Silvia Stefanoni kaže kako svijet ubrzano stari i u ovom trenutku na Zemlji je više osoba starijih od 60 godina nego djece mlađe od 5 godina, a do 2050. bit će ih više nego djece do 15 godina.

"Unatoč tomu pitanje starenja kontinuirano se isključuje iz globalne politike i nacionalnih politika".

Organizacija posebno upozorava na najbrže stareće nacije Jordan, Laos, Mongoliju, Nikaragvu i Vijetnam u kojima će se broj osoba starijih od 60 godina do 2050 utrostručiti.

Indeksom je obuhvaćeno 89% starijeg svjetskog stanovništva, odnosno 900 milijuna ljudi u 91 zemlji.

Iz izvješća proizlazi i da brzo rastuće ekonomije nisu nužno dobre za starije, pa je tako Rusija na 78. mjestu, dok je Kina puno bolje plasirana na 35. mjestu.

Siromašne zemlje s naprednim socijalnim službama poput Bolivije, Šri Lanke ili Mauricijusa bolje su plasirane nego što bi se očekivalo s obzirom na njihovu ekonomsku snagu. Najgore mjesto za život starijih osoba je Afganistan na 91. mjestu, a prije njega su Tanzanija i Pakistan.