Ministar pravosuđa Ivan Šimonović izjavio je danas kako je u Hrvatskoj definitivno objavljen otvoreni i bespoštedni rat korupciji i organiziranom kriminalu te da Hrvatska u tom ratu dobro napreduje.

"Imamo pretpostavke, volje i sposobonosti da Hrvatsku uspješno očistimo od korupcije", rekao je Šimonović gostujući jutros u emisiji "U mreži prvog" Hrvatskog radija.

Ocijenio je da je uvijek najopasnija korupcija na najvišim razinama jer ju je najteže razotkriti, ali je ustvrdio da u Hrvatskoj na političkoj razini danas nema dilema u pogledu borbe protiv korupcije budući da su je i premijerka Jadranka Kosor i novoizabrani predsjednik Ivo Josipović imenovali glavnim prioritetom.

Kazao je da je bilo razdoblja kad nije bilo političke volje da se uhvati u koštac s korupcijom i kada se ona tolerirala, ali da sada nije tako. "U zadnjih godinu dana imamo čitav niz pokrenutih istraga", rekao je Šimovović istaknuvši kako je dodatni zamah borba protiv korupcije dobila je dolaskom Jadranke Kosor na čelo vlade.

Govoreći o aferi "Podravka", Šimonović je rekao kako je ključno da se što brže do kraja riješi situacija s tom tvrtkom, budući da je to "još uvijek zdrava firma i šteta bi bila da jedan od hrvatskih brendova propadne".

Šimonović je rekao da je Europska unija, nakon što se definitivno opekla s nekim novim članicama, iznimno čvrsta da postavi vrlo visoke kriterije u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala koji su čak mnogo viši nego što su u nekim članicama Unije.

Ocijenio je kako samo odlučnost da se zareže u korupciju na dubokim i višim razinama neophodna da bi se i uličnoj korupciji na nižoj razini stalo na rep.

Odgovarajući na pitanje o medijskim navodima o eventualnoj povezanosti bivšeg premijera Ive Sanadera s nekim aferama i nedodirljivosti pojedinih političara, Šimonović je rekao kako "nitko ne može biti iznad prava - ni bivši ni sadašnji ni budući predsjednici i premijeri". Na pitanje je li bilo "nedodirljivih", mimistar je rekao kako je sasvim sigurno "bilo nekih koji fizički nisu bili dirani". "Ali to nije bio fenomen koji je izrastao u par godina, uvijek ih je bilo, a ovo je prvi period u povijesti Hrvatske da nedodirljivih više neće biti", rekao je.

TOPNIČKI DNEVNICI

Govoreći o otvaranju Poglavlja 23. u pregovorima s Europskom unijom, odnosno što će biti presudnije da se ono otvori - topnički dnevnici ili korupcija i stanje u pravosuđu, Šimonović je ocijenio da je pitanje topničkih dnevnika taktičko pitanje, a borba protiv korupcije strateško. "Mi ćemo pitanje topničkih dnevnika riješiti ovako ili onako. Nakon administrativne istrage slijedila je policijska istraga bez fige u džepu. Dokumenti su dostavljeni, ustanovilo se tko, kada i zašto je spriječio da oni budu na pravom mjestu", rekao je Šimonović. Kazao je kako misli da će mnoge države koje su do sada mrštile obrve oko topničkih dnevnika - vidjevši da je borba protiv korupcije u Hrvatskoj ozbiljna, iskrena i bespoštedna - utjecati na to da se to poglavlje otvori.

Šimonović je kazao kako je čvrsto uvjeren da će Poglavlje 23 vrlo skoro biti deblokirano. Procijenio je kako će od deblokade do otvaranja toga poglavlja proći oko mjesec dana, a da bi zatvaranje moglo biti do kraja ove godine.

IZVANSUDSKO RJEŠENJE SA SRBIJOM?

Na pitanje treba li Hrvatska povući tužbu protiv Srbije za genocid, Šimonović je rekao kako bi odgovor "da" ili "ne" bio krivi. "Bitni su ciljevi koje smo htjeli postići tom tužbom: da se Srbija jasno odredi u odnosu na zločine počinjene na tlu Hrvatske, kažnjavanje svih koji su počinili ratne zločine, povrat kulturnog blaga, istina o nestalima i odšteta za žrtve", rekao je ministar ocijenivši da je tužba po tim pitanjima već polučila određene rezultate te je doprinijela da se dio naših zahtjeva ostvari.

"Pitanje jest je li to dovoljno da Hrvatska izađe iz tužbe - ja mislim da još ima mjesta za napredak i da se treba još dosta toga učiniti, odnosno da bi bilo dobro da Srbija napravi daljne korake, pa bi se tek onda moglo govoriti o izvansudskom rješenju", rekao je.

Govoreći o motivima podnošenja srbijanske protutužbe, Šimonović je rekao da je to pokušaj da se postigne ravnoteža i da se dobije evenutalna moneta u smislu 'povucite vi svoju, pa ćemo i mi našu'. "Međutim, stalni pokušaj nametanja ravnoteže ipak prikriva činjenicu da se rat vodio na tlu Hrvatske i, premda je bilo žrtava i s jedne i s druge strane, ne vodi se računa o omjeru žrtava i pravom kontekstu u kojem su one pale", rekao je. (hina/metro-portal)