Uzorci DNK iz kostiju i zuba drevnih Europljana koji su živjeli prije nekih 34.000 godina pokazali su da su genetičke varijante koje sad povećavaju rizik za obolijevanje od multiple skleroze nekoć štitile ljude od bolesti koje prenose životinje. Znanstvenici su to otkrili istražujući uzorke DNK 1664 ljudi iz drevnih lokacija u zapadnoj Europi i Aziji.

Drevne genome usporedili su s modernim uzrocima DNK iz britanske Biobanke, u kojoj se nalaze uzorci oko 410.000 bijelih Britanaca i više od 24.000 ljudi rođenih izvan Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi utvrdili promjene koje su se dogodile kroz vrijeme.

Jedno izvanredno otkriće odnosilo se na MS, kroničnu bolest mozga i kičmene moždine koju se smatra autoimunom.

Znanstvenici su utvrdili da se prije oko 5000 godina, na početku brončanog doba, dogodila važna migracija ljudi. Stočari naroda Jamnaja preselili su se u zapadnu Europu iz područja današnje Ukrajine i južne Rusije.

Oni su imali genetičke karakteristike koje su im tad bile korisne, štiteći ih od infekcija od ovaca i stoke. Kako su se sanitarni uvjeti kroz tisućljeća poboljšavali, te iste genetičke varijante povećale su rizik od obolijevanja od MS-a.

To bi moglo objasniti zašto ljudi na sjeveru Europe imaju najveću prevalenciju MS-a, dvostruko veću nego na jugu Europe.

"Mi smo rezultat evolucije koja se dogodila u prošlim okruženjima i na mnoge načine nismo optimalno prilagođeni okolišu koji smo si danas stvorili", rekao je populacijski genetičar s Berkeleyja, Rasmus Nielsen, jedan od voditelja istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u srijedu u časopisu Nature.

Prije oko 11.000 godina, poljoprivrednici s područja današnje Turske došli su u zapadnu Europu zamijenivši lovce-sakupljače. Njih su kasnije zamijenili ljudi naroda Jamnaja.

"Jamnaje su bili prvi europski pravi nomadi. S pripitomljenim govedima i konjima stigli su u azijsku stepu gdje ima malo hrane i vode pa su nosili sve sa sobom na kolima. Fizički su bili neobično veliki, što se vidi po njihovim kosturima i također genetici, a izgleda da su bili i prilično nasilni", rekao je William Barrie, genetičar s Cambridgea koji je sudjelovao u istraživanju.