Krajem lipnja u Hrvatskoj bilo ukupno 316.919 blokiranih građana sa ukupnim dospjelim dugovanjima većim od 27,8 milijardi kuna. 

Od toga se 3,2 milijarde kuna odnosi na dug prema središnjoj državi, a 172,7 milijuna kuna građani su dužni jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave. 

Najveći dio, 24,5 milijardi kuna, je dug prema ostalim vjerovnicima, u čemu su najzastupljeniji dugovi građana prema bankama (udio duga građana prema bankama, po podacima s kraja ovogodišnjeg ožujka, prelazio je polovinu od ukupnog duga, ili 13,9 milijardi kuna). Potom su to dugovanja prema telekomunikacijskim kompanijama, osiguravajućim društvima, leasing i kartičnim kućama, komunalnim tvrtkama. 

Po pojednostavljenoj matematici na svakog bi 'blokiranog' otpadalo blizu 88 tisuća kuna nepodmirenog duga. No, prema još ranije objavljenim podacima Fine, gotovo polovica od ukupnog broja blokiranih građana u blokadi je zbog dugova nižih od 10 tisuća kuna. Istodobno njih manje od jedan posto ima dugove od po milijun i više kuna, a na njih se odnosi pola od ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.

Brojke iz Finine analize, pak, pokazuju kako je 7,4 posto od ukupnog broja hrvatskog stanovništva u problemima s dugovanjima, a među radno sposobnim stanovništvom gotovo svaki deveti (ili 11,03 posto) je u blokadi.