Sudionici smo revolucije čitanja, ali naš mozak za to nije potpuno spreman. "Čitanje nije urođeno. Radi se o vještini koju svi prvo moramo naučiti, trenirati, a potom održavati. Zbog interneta i novih tehnologija čitamo više nego ikad prije. Mozak korisnika radi ubrzanim tempom koji traži žrtve", objašnjava neurologinja Maryanne Wolf.

Prilikom čitanja na internetu većina korisnika ne čita linearno nego okomito prolazi kroz tekst. Pažnju nam odvraćaju razni linkovi, slike i oglasi, što ometa pamćenje i koncentraciju.

Mozak radi punom parom

Prema istraživanju sveučilišta Wichita State, čitanje na internetu sliči slovu F. To znači da prvo pročitamo nekoliko početnih redova, zatim nekoliko rečenica u sredini teksta. Informacije tražimo ciljano i u većini slučajeva ne slijedimo tok misli autora. Za to je potrebna dodatna koncentracija ali i još bolja memorija jer pročitani sadržaj često zaboravljamo već nakon nekoliko klikova.

>>Kako sačuvati vid ispred računala

Za mozak čitanje predstavlja veliki napor. U samo 20-sekundi, koliko korisnici prosječno provedu na jednoj stranici, potrebno je pročitati tekst, prilagoditi okvir monitoru, prepoznati strukturu teksta uz sve ponuđene linkove i kliknuti na neke od njih. Sve to uz titranje ekrana, loš kontrast i katastrofalno dizajnirane stranice kojih na internetu još uvijek ima jako puno. O pročitanom često ne stignemo ni pošteno razmisliti zbog čega rijetko završava u trajnoj memoriji. Također, rijetko kada isti tekst pročitamo nekoliko puta pa je mozak uskraćen i za efekt ponavljanja.

Kojem tipu čitanja pripadate?

Za početak, odgovorite na sljedeće pitanje: Je li okomita lijeva ili desna crta?

Radi se o testu kojeg su osmislili američki psiholozi Herman Witkin i Solomon Ash, a kojim se testira ljudski način razmišljanja. Osobe kojima je okomita lijeva crta su ovisne o polju - informacije vrednuje ovisno o okruženju. Osobe kojima je okomita desna crta nisu ovisne o polju pa informacije vrednuju prema vlastitim, unutarnjim mjerilima. Istraživanje je pokazalo da korisnici koji su ovisni o polju na internetu često slijede linkove i tako gube orijentaciju. Dok o polju neovisni korisnici samostalno biraju sadržaj na koji će kliknuti i tako zadržavaju bolju preglednost.

Kako kvalitetnije čitati na internetu?

• odaberite (kada je moguće) jednostavne fontove (npr. Arial, Verdana) i jasan crno-bijeli kontrast
• idealna veličina slova iznosi 12, jedan red trebao bi imati između 55-95 riječi
• čitajte s predznanjem (npr. iz knjiga, časopisa ili razgovora), dokazano je da nam je na taj način potrebno gotovo 50% manje klikova i da brže usvajamo nove informacije
• cilj uvijek mora biti pred očima, klikajte samo na konkretne naslove, izbjegavajte nepotrebne linkove
• tekst prvo pročitajte linearno (rečenica za rečenicom), zatim još jednom proletite kroz najvažnije dijelove
• ako imate izbor između isprintane verzije i online verzije, uvijek čitajte s papira jer je dokazano brže
• održavajte oznake (bookmarks), razvijte pregledan sustav za oznake jer se i tako trenira mozak i vježba moć razlikovanja važnog od nevažnog