Dakle, on je ipak tu - tjednima se nagađalo hoće li američki predsjednik Donald Trump doputovati na sastanak na vrhu u Den Haag. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte se intenzivno zalagao za to, program je bio jako prilagođen Trumpu, a neposredno prije početka samita pokušao je ublažiti zabrinutost, prije svega europskih članica NATO-a.

„Moj savjet europskim kolegama je: prestanite se toliko brinuti." Države bi, prema njegovim riječima, umjesto toga trebale osigurati novac iulaganja u vojnu industriju i proizvodnju oružja i pobrinuti se da podrška Ukrajini ostane snažna. „Tako bismo trebali raditi, a ne trčkarati okolo zabrinuti zbog SAD-a", rekao je Rutte.

Trump je tijekom leta u Nizozemsku upitan kakav je njegov stav prema članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora - obvezi kolektivne obrane prema kojoj sve članice saveza moraju vojno pomoći napadnutoj članici NATO-a. No Trumpov odgovor nije bio baš jasan. „To ovisi o definiciji. A postoji bezbroj definicija članka 5.", rekao je Trump . Potom je dodao: „Ali osjećam se obveznim da im budem prijatelj. Mnogi šefovi vlada tih zemalja su postali moji prijatelji i osjećam se obveznim da im pomognem."

Pomalo „Trumpov samit"

Američki predsjednik je izjavio kako očekuje da će njegovo putovanje na samit NATO-a biti uspješno. Članice NATO-a na sastanku su odlučile da ubuduće izdvajaju pet posto svog bruto domaćeg proizvoda za obranu. Time žele ispuniti ono što je Trump od njih tražio.

„Europa će morati duboko posegnuti u džep i to je pobjeda Donalda Trumpa", napisao je Rutte američkom predsjedniku u poruci prije njegovog slijetanja u Nizozemsku, koja je inače bila puna hvale za Trumpa. Američki predsjednik je objavio Rutteovu poruku, zbog čega se Rutte morao pravdati. No on je samo izjavio da nema problem s tom porukom.

Hoće li to biti „Trumpov samit"?

Ovo jasno pokazuje koliko Trump dominira ovim sastankom na vrhu NATO-a. To se odnosi i na temu Ukrajine, čiji je predsjednik Volodimir Zelenski također u Den Haagu.

No, on kao gost ne sudjeluje na glavnoj sjednici 32 šefa država i vlada zemalja članica NATO-a. Iz obzira prema SAD-u, kaže vojni analitičar Gustav Gressel i dodaje: „U trenutku kada se počne razgovarati o Ukrajini, Amerikanci će se povući."

To će pomalo biti „Trumpov samit", ističe Gressel, a time se Ukrajina „gura u stranu".

Njemačka želi ispuniti cilj do 2029.

Da bi se dostigao cilj od pet posto BDP-a za vojne izdatke, taj će se iznos podijeliti. Članice NATO-a obvezat će se da 1,5 posto troše na tzv. obrambeno relevantne izdatke - tu spadaju, naprimjer, ulaganja u civilnu kibernetičku obranu i prometnu infrastrukturu. Preostalih 3,5 posto BDP-a će se usmjeriti u klasične vojne izdatke.

Njemačka želi dostići ovaj cilj - izdvajanje 5 posto od BDP-a za obranu - do 2029. godine i to s vojnim proračunom od oko 150 milijardi eura godišnje. Da bi ispunila nove vojne zahtjeve NATO-a, njemačka vojska će morati biti adekvatno opremljena i modernizirana - materijalno i kadrovski. To je kancelar Friedrich Merz jasno istakao u svom obraćanju Bundestagu prije odlaska na samit NATO-a u Den Haag.

„Mi ćemo Bundeswehr učiniti najjačom konvencionalnom vojskom Europe, što naši partneri s pravom i očekuju od nas", poručio je Merz.

Više novaca, više vojnika, modernije oružane snage - NATO će u Den Haagu donijeti odluku o najvećem naoružavanju Europe od završetka Hladnog rata.