Podrška pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na najnižoj je razini ikada, samo 25 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je pridruživanje Uniji dobra stvar, pokazalo je istraživanje Gallup Balkan Monitor za 2010., objavljeno u srijedu u Bruxellesu.

Četvrto, najnovije istraživanje, provedeno je u srpnju 2010. na temelju reprezentativnog uzroka od najmanje 1.000 ispitanika po zemlji i to u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini.

Potpora ulasku u EU u Hrvatskoj dostigla je apsolutni dosadašnji minimum. Dok je broj onih koji smatraju da pristupanje EU-u ne bi bilo ni dobro ni loše ostao nepromijenjen od posljednjeg istraživanja (38 posto), sada ih ima više koji smatraju da bi priključenje bilo loše. Samo 25 posto podupire priključenje EU-u, a na referendumu ulazak u Uniju poduprlo bi 38 posto ispitanika.

Više Hrvata nego u prethodnom istraživanju smatra da bi bili dobrodošli u Uniji - 42 posto naraslo je na 55 posto. Hrvati smatraju da će ući u EU 2014., dok su u ranijem istraživanju navodili 2013. Najvećim zagovornikom ulasku Hrvatske u EU smatraju Njemačku, a daleko najvećim protivnikom Sloveniju.

Što se tiče stavova prema eurointegracijama u drugim zemljama, na Kosovu postotak ispitanika koji su kazali da bi članstvo u EU-u bila dobra stvar je 87 posto, u Albaniji 81 posto, u BiH 75 posto, u Crnoj Gori 73 posto, u Makedoniji 60 posto, a u Srbiji 44 posto.

U svim zemljama osim u Hrvatskoj većina ispitanika glasovala bi za ulazak u EU na referendumu - postoci idu od 63 posto u Srbiji do 93 posto u Albaniji. U većini zemalja ispitanici smatraju da bi u EU bili dobrodošli, osim u Srbiji gdje je taj osjećaj pao s 53 posto na 41 posto. Jedino su ispitanici u BiH optimističniji nego ranije glede datuma ulaska u EU - dok su u prošlom istraživanju navodili 2022., sada je to 2018.

Trenutno najzadovoljniji svojim životom su Hrvati koji su dali prosječnu ocjenu 5,6 na jlestvici od 0 do 10, a najnezadovoljniji su Makedonci s ocjenom 4,2. U svim zemljama zapadnog Balkana, više od polovice ispitanika kazalo je da ima poteškoća u spajanju kraja s krajem - taj postotak ide od 52 posto u Hrvatskoj do 78 posto u Srbiji.

Stanovnici zapadnog Balkana također se osjećaju pesimistično glede ekonomske budućnosti. Hrvatska je jedina zemlja u kojoj su ispitanici optimističniji nego prije godinu dana, iako i u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, više ispitanika smatra da se stanje pogoršava nego da se poboljšava.

Osim u Makedoniji i Srbiji gdje postoje pozitivni signali glede tržišta rada jer je 2010. više nezaposlenih vjerovalo nego 2009. da će u sljedećih 12 mjeseci naći novi posao, slika u ostalim zemljama je turobnija. Dok je u Hrvatskoj 2009. 45 posto nezaposlenih smatralo da bi u sljedećih dvanaest mjeseci moglo pronaći novi posao, 2010. to ih misli tek 29 posto. U Bosni ih u to vjeruje 16 posto, u Makedoniji 24 posto.

Što se tiče povjerenja u institucije i zadovoljstva njihovim radom, slika je mješovita. U svim zemljama osim u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, broj nezadovoljnih vladom i institucijama nadilazi broj zadovoljnih. U Srbiji, Hrvatskoj i BiH samo oko petina podupire svoje čelnike a oko dvije trećine njima je nezadovoljno.

Većina ispitanika smatra da u njihovim zemljama postoji raširena korupcija na visokoj razini, i u političkom i u poslovnom okruženju. Devedeset i tri posto Hrvata smatra da je korupcija u poslovnom svijetu vrlo raširena, a u vlasti 89 posto. S druge strane, "sitna" korupcija je u opadanju u svim zemljama osim u Hrvatskoj i BiH, gdje je više ispitanika nego u prošlom istraživanju kazalo da je moralo u posljednjih 12 mjeseci nekoga podmititi kako bi riješilo svoj problem.

Dok četrdeset posto Crnogoraca smatra da njihova vlada čini sve u borbi protiv organiziranog kriminala, manje od dvadeset posto u Hrvatskoj i BiH dijeli to stajalište (17 posto Hrvatska, 15 posto BiH). Međutim, udio nezadovoljnih naporima vlade u borbi s organiziranim kriminalom je u padu.

Broj ljudi u Hrvatskoj koji smatraju da imaju više šansi izvan zemlje nastavio je rasti, ali to nije povećalo broj onih koji bi za stalno napustili zemlju kada bi imali priliku. To bi uradilo 13 posto ispitanika, što je najniže u regiji. Od onih koji bi se preselili, 16 posto izabralo bi Njemačku, 9 posto SAD, te 5 posto Švedsku, Austriju i Kanadu. (hina/metro-portal)