U Hrvatskoj računalo nikad nije uključilo čak 40 posto odraslih osoba u dobi od 25 do 65 godina, dok je bez srednjoškolske diplome njih oko 20 posto.

Unatoč tome, Hrvati nisu skloni dodatno se educirati, pa u programima obrazovanja odraslih, tečajevima i drugim oblicima učenja kojima bi mogli popraviti i popuniti vlastito znanje, sudjeluje tek 2,5 posto građana.

U Europi je također loše stanje, manje od 20 posto građana sudjeluje u obrazovanju odraslih, svaki peti slab je u vještinama čitanja i računanja, a gotovo svaki treći ne poznaje informatičku tehnologiju.