Primjer za napetost koja vlada na  samitu Europske unije i Kine jučer u Pekingu je elektromobilnost. Ono što su prije 20 godina bili kineski hladnjaci, fenovi i strojevi za pranje rublja, sada su električni automobili. Oni su na ulicama svih kontinenata. Proizvođači automobila iz Europe, Japana i Sjedinjenih Američkih Država dominirali su desetljećima. A Kina sada rado naglašava da je najveći proizvođač električnih automobila na svijetu i da iza sebe ostavlja bivšu konkurenciju. Prema kineskoj statistici ta zemlja je u prvoj polovici ove godine izvezla više od pola milijuna električnih automobila. To je rast od 160 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kao i kineski kućni aparati, kineski električni automobili su prije svega jeftini. Europska komisija smatra da je to moguće samo na temelju subvencija. „Cijena tih automobila se umjetno spušta ogromnim državnim subvencijama", kaže predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona je dodala da to stvara probleme na europskom tržištu, te da su svjetska tržišta preplavljena „jeftinim kineskim električnim automobilima". Ona je u rujnu najavila istragu zbog kineskih subvencija.

Atraktivno europsko tržište

Ursula fon der Leyen i predsjednik Europskog savjeta Charles Michel zajedno su otputovali jučer u Peking. Prvi put poslije četiri godine europski i kineski politički vrh sjeli su za isti stol. Predsjednica Europske komisije je vjerojatno morala opravdavati svoju odluku o istrazi subvencija za kineske električne automobile, jer je to izazvalo veliko negodovanje u kineskom vrhu.

Kinesko ministarstvo trgovine je taj potez u rujnu nazvalo „čistim protekcionizmom", koji ometa i iskrivljuje globalne lance isporuke automobilske industrije. U priopćenju se dodaje da Kina usprkos tome podržava zelenu mobilnost i Europu u borbi protiv klimatskih promjena.

Velika tržišna ofenziva

„Trenutno 26 kineskih proizvođača električnih automobila planiraju dolazak na njemačko tržište do 2025.", kaže Bernd Diepenseifen iz konzultantske tvrtke KPMG. „Već sam broj pokazuje što će se dogoditi. Mada će početan broj proizvedenih automobila biti nizak, to znači da će udio njemačkih proizvođača morati opasti. To je matematika."

Diepenseifen dodaje da je ključ za uspon elektromobilnosti baterijska tehnologija. Po procjeni Bloomberg New Energy Finance (NEF) po globalnoj konkurentnosti na području litijsko-jonskih baterija Kina je na prvom mjestu. Svi najveći svjetski proizvođači automobilskih pogonskih baterija su iz Kine. „Kina ima pristup sirovinama i raspolaže najvećim proizvodnim kapacitetima i tržištima."

Slobodna tržišna utakmica

Liderstvo Kine na tržištu električnih automobila izloženo je žestokoj konkurenciji. Pritom nisu važne samo trgovina i inženjersko umijeće već i politička pitanja. Xiao Feng, profesor na Kinesko-njemačkoj visokoj školi za primijenjene znanosti (CDHAW) na šangajskom Sveučilištu Tongji je još za vrijeme pandemije 2022. godine ukazivao na geopolitički čimbenik u branši. „Konkurencija sustava i diferenciranje vrijednosnih stavova" jesu po njemu najveći izazovi za automobilsku industriju. „Kina i Europa su pogonske snage na području elektromobilnosti", rekao je Feng u listopadu 2022. na automobilskom simpoziju u Kini. „Ali oni su i konkurenti", dodao je on.

Europska najava preispitivanja kineskih subvencija je sada izraz sistemske konkurencije između Bruxellesa i Pekinga. Europska unija je još 2020. uvela mehanizam preispitivanja stranih direktnih investicija. Investicije koje donose rizik za sigurnost i javni red i mir mogu biti spriječene. Mehanizam služi otežavanju pristupa kineskih investitora europskoj kritičnoj infrastrukturi. Osim toga, Ursula von der Leyen se ovog proljeća izjasnila za sličan mehanizam preispitivanja europskih investicija u Kini, kako bi se spriječilo da kapital i stručnost europskih poduzeća „poboljšaju vojne i obavještajne sposobnosti onih koji su nam također sistemski konkurenti".

Veliki trgovinski partner, ali bez fer tržišne utakmice

EU je najjači trgovinski partner Kine, ispred SAD-a. Za tri minute, koliko je otprilike prošlo od početka čitanja ovog teksta, statistički gledano Kina i EU su razmijenili robe i usluga u vrijednosti od pet milijuna američkih dolara. Prošle godine trgovinska bilanca je iznosio skoro 850 milijardi dolara. Obujam trgovine sa Sjedinjenim Američkim Državama iznosio je 690 milijardi dolara. Još 2019. je Europska unija označila Kinu kao „kooperacijskog partnera", „ekonomskog konkurenta" i „sistemskog suparnika".

Njemačka je preuzela te formulacije, objašnjava Martin Thümmel, koji je u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova zadužen za istočnu i jugoistočnu Aziju i Pacifik. „Tko polemizira s tom trijadom, ne polemizira samo s Njemačkom već i s Europskom unijom. To pokazuje vrlo kompleksan odnos koji imamo s Kinom, i koji se ne može svesti na crno-bijelu sliku, već ima toliko nijansi sivog."

EU kao „velesila"

„Kina promatra Europu kao muzej i šoping centar, gdje je otpor represivnoj kineskoj unutarnjoj i vanjskoj politici ograničen i gdje kineske tvrtke mogu sve kupiti", kaže Axel Berkofsky, politolog i profesor na talijanskom Sveučilištu Pavia, koji je i na čelu azijskog programa na Institutu za međunarodne političke studije u Milanu. „Kina će sad morati pripremiti se za to da Europa više nije slaba sila srednje veličine, koja će još pasti ničice, da bi prodala više automobila i strojeva u Kini. Doduše, nitko nema ništa protiv jačanja trgovinskih veza. Ali radi se o recipročnosti."

Nova europska samouvjerenost pokazuje se u postupku protiv kineskih subvencija. „Europska unija nije baš jak geopolitički akter. Ali u politici trgovine i investicija EU ima težinu i može ju se promatrati kao velesilu", kaže Berkofsky.

Diplomatsko ledeno doba

Europska komisija je stavila na led ratifikaciju investicijskog sporazuma Europske unije i Kine (Comprehensive Agreement on Investment, CAI). Razlog za diplomatske trzavice je nastao kada je 2021. postalo jasno da Kina provodi represiju nad Ujgurima u Autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjiang. Bruxelles i Peking su uzajamno uveli sankcije za političare i institucije. Odnosi su izuzetno hladni, pa ostaje da se vidi hoće li samit u Pekingu donijeti zatopljenje.

U utorak je zamjenik ministra vanjskih poslova Kine Sun Weidong susreo zamjenika glavnog tajnika Europske vanjskopolitičke službe Enriquea Mora. Povod je bio obilježavanje dvadesete godišnjica početka strateške suradnje Europske unije i Kine. On je tom prilikom rekao: "Kina i Europa istovremeno vide i šanse i izazove. Moramo razumjeti bitne interese partnera." Pritom je očito da postoji napetost između bitnih interesa obiju strana, jer trgovina i politika nisu potpuno odvojena područja.