Namjera je doista došla u okrilju praznika i novogodišnjeg raspoloženja: na sam dan Nove godine je u Bruxellesu "procurio" detalj nacrta smjernice Europske komisije koja je trebala biti poslana članicama i gdje stoji: "Mora biti priznato kako fosilni plin i sektor nuklearne energije može pridonjeti dekarbonizaciji gospodarstva Unije." Shodno tome se i investicije u atomske elektrane trebaju klasificirati kao "zelene", drugim riječima bi uživale ne samo podršku, nego eventualno i potporu EU. A dok Njemačka želi zatvoriti sve svoje atomske elektrane, u ovom nacrtu se planira dozvoliti gradnju nuklearki sve do 2045.

U istu, "zelenu" kategoriju bi bile svrstane i termoelektrane na plin, doduše u oba slučaja se traži najnovija tehnologija, a za plinske termoelektrane da od 2031. emitiraju samo do 100 grama CO2 po stvorenom kilovat-satu u životnom vijeku elektrane - što je bitno manje nego što emitiraju sadašnje elektrane te vrste.

Slanjem tog nacrta počinju "konzultacije" među članicama koje trebaju trajati dva tjedna. Koncem siječnja bi Europska komisija onda izdala konačnu smjernicu ako se ne usprotivi "kvalificirana većina" Europske unije. To znači najmanje 15 zemalja Europske unije u kojima živi najmanje 65% stanovništva.

"To je prevara"

Tek što su otkrivene te nakane EK podigla se golema prašina: oglasio se i Europski parlament, a prije svega frakcija Zelenih tu inicijativu Ursule von der Leyen smatra "korakom unazad". Burna je bila i reakcija austrijske ministrice zaštite okoliša Leonore Gewessler koja Bruxelles optužuje kako je "po mrklom mraku i magli" krenula u Greenwashing atomske i fosilne energije i kako će Austrija ne samo "detaljno proučiti" nacrt Komisije, nego je već i zatražila mišljenje pravnika kako bi ovu inicijativu EK osporila pred sudom.

Slična je reakcija i službenog Berlina: ministrica zaštite okoliša Steffi Lemke tu namjeru proglašava "apsolutno pogrešnom", a također član njemačkih Zelenih i ministar gospodarstva Robert Habeck to zove "prevarom" gdje se ta energija lažno proglašava "čistom".

No i Habeck priznaje kako iza ove inicijative stoje golemi novci ulaganja i kako će se doduše još čuti službeno mišljenje Berlina, ali kako Europska komisija "u dobrom položaju". Jer ova inicijativa nije tek proizvod utjecaja lobija i interesnih skupina u Bruxellesu nego i jedna Francuska u atomskoj energiji vidi način kako da Europska unija dostigne klimatsku neutralnost u roku kojeg si je zacrtala.

Zahtjev da se ograniči i praktično eliminira emisija ugljičnog dioksida bi i mnogim drugim članicama mogao biti motiv da se toj inicijativi atomsku energiju proglasiti "čistom" u najmanju ruku - ne usprotive. I njemačka industrija nije nesklona obećati "čiste" termoelektrane na plin - to je na koncu i smisao plinovoda Sjeverni tok, a tu i druge članice računaju na uvezeni ukapljeni plin.

Jer čitavu opskrbu električnom energijom u tom kratkom roku osoviti na energiju vjetra, sunca ili vode bi koštalo veoma mnogo. A baš kao što nam je svojedobno objašnjavao i bivši američki predsjednik Trump: atomska energija ne emitira nikakav ugljični dioksid. O radioaktivnom otpadu gdje i Njemačka još nije našla način kako da ga se riješi se u toj raspravi o klimi - očito prestalo i razmišljati.