DW: SAD i Rusija posjeduju najveći dio nuklearnog oružja na svijetu. Dvojica predsjednika sastaju se ovdje u Ženevi. Što očekujete od njih?

Beatrice Fihn: Odnosi dviju zemalja konstantno su se pogoršavali tijekom posljednjih deset godina. Vidjeli smo povlačenje iz bilateralnih ugovora o naoružanju i modernizaciju arsenala. Stoga se nadam da će obojica prepoznati veliku prijetnju i složiti se da rade na razoružanju, kontroli naoružanja i novom ugovoru START (o smanjenju strateškog nuklearnog oružja, op. red).

Između dviju država nije ostalo mnogo ugovora koji bi regulirali razoružanje ili kontrolu naoružanja nakon raskida Sporazuma o oružju srednjeg dometa i kontrolnim letovima. Što bi bilo neophodno?

1.siječnja ove godine na snagu je stupio globalni Ugovor Ujedinjenih naroda o ukidanju nuklearnog oružja, ali ni Sjedinjene Države ni Rusija još nisu pristupile ovom ugovoru.Nadam se da će obje zemlje ovo moći iskoristiti kao poticaj kako bi učinile ono što ostatak svijeta želi: smanjenje nuklearnog naoružanja.To počinje smanjivanjem arsenala dviju država i smanjenjem važnosti ovog oružja u njihovim vojnim doktrinama.

Vjerujete li da se nova vlada Josefa Bidena zaista želi ovdje angažirati?

Mislim da postoji volja. Neposredno nakon što je predsjednik Biden stupio na dužnost, produžio je rok trajanja novog sporazuma START o interkontinentalnom naoružanju. Bilo je vrlo pozitivno što je to uradio tako brzo. To znači da obje strane sada imaju četiri godine za pregovore o novim sporazumima. Produženje statusa quo, koje bi nas dovelo u vrlo rizičnu situaciju, nam nije potrebno. Trebamo više smanjenja, jer je toliko toga u pitanju. Ugrožena je globalna sigurnost.

Nadam se da će se dvojica čelnika danas približiti, ne kako bi postigli konkretne sporazume, nego kako bi odredili smjernice za sljedeće četiri godine. Novi ugovor START, koji je potpisan 2010. godine, bi istekao. On je zapravo trebao dovesti do smanjenja nuklearnog naoružanja, što nije pošlo za rukom.Dakle, sada živimo s ukradenim vremenom, da tako kažem. I moramo požuriti jer nitko ne zna što će doći nakon Putina ili što će doći nakon Bidena. Sada nam je potreban sporazum o razoružanju kako bismo smanjili rizik.

Kako izgleda situacija na ruskoj strani? Kakav bi razlog imao Vladimir Putin da bi se angažirao na razoružanju?

Postojeća utrka u nuklearnom naoružanju je izuzetno rizična. Svaka uporaba nuklearnog oružja imala bi katastrofalne humanitarne posljedice. Rusija nema kapacitet nositi se s posljedicama nuklearnog rata. Ne postoji zdravstveni sustav na svijetu koji se može nositi s takvom katastrofom. Više nuklearnog oružja samo će povećati nesigurnost. Zato Rusija također ima razloga smanjiti količinu ovog oružja i stvoriti sigurniji svijet.

Ne moraju li se dvojica predsjednika pozabaviti i drugim nuklearnim silama? Druge države, poput Sjeverne Koreje, Kine, Indije, Pakistana, Izraela i Irana, teže ili već imaju nuklearno naoružanje.

Vidimo zabrinjavajući trend. Kina, ali i Velika Britanija, povećava broj svojih nuklearnih bojevih glava za 40 posto. Unatoč tomu, ostaje činjenica da Rusija i Sjedinjene Države imaju 90 posto svjetskog arsenala. One moraju preuzeti vodstvo. Ako žele da drugi dođu za pregovarački stol, one moraju započeti.

Beatrice Fihn (39) je direktorica "Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja" (ICAN), koja mobilizira civilno društvo širom svijeta protiv nuklearnog naoružanja. Ova švedska odvjetnica primila je Nobelovu nagradu za mir za ICAN 2017. godine.

Razgovor vodio Bernd Riegert u Ženevi.