Hrvatski sabor jutros raspravlja o prijedlogu izmjena Općega poreznog zakona, kojim se omogućuje objava popisa poreznih dužnika, javlja Hina.

Razlozi izmjena Općega poreznog zakona su, kako je rekao zamjenik ministra financija Boris Lalovac, 51 milijarda poreznog duga, opća insolventnost gospodarstva, neefikasnost naplate, netransparentnost i nelojalna konkurencija koja se očituje u neplaćanju javnih davanja.

Kada je riječ o ukupnim dugovima prema državi, registrirano je više od 761.000 dužnika, od kojih su oko 500.000 građani, a ostalo trgovačka društva i obrtnici.

"Javno objavljivanje podataka temeljem evidencija kojima raspolaže porezna uprava o onim poreznim obveznicima koji nisu pravovremeno podmirili dospjele porezne dugove, uz pridržavanje zakonom propisanih kriterija, predstavlja instrument kojim se nastoji poticati financijska disciplina poreznih obveznika, ali i utjecati na svijest svih poreznih obveznika o neophodnosti sudjelovanja u podmirivanju dospjelih dugova", naglasio je Lalovac.

S obzirom na to da važeći propisi zabranjuju objavu popisa poreznih dužnika, Vlada predlaže da Porezna uprava može i bez pristanka poreznog obveznika objaviti sve podatke, ako je to u skladu sa zakonom ili ako porezni obveznik dostavlja netočne podatke o svojim dugovima.

Popis bi se objavio na internetskim stranicama Porezne uprave po vrsti i visini duga, a objavila bi se i imena poduzeća s dugom većim od 100.000 kuna (trenutno je takvih 15.800), obrtnika s dugom iznad 50.000 kuna (trenutno ih je 31.000), te građana s dugom većim od 10.000 kuna (ima ih 85.000).

Popis ne bi obuhvatio porezne obveznike kojima je odobrena odgoda, obročno plaćanje ili reprogramiranje duga.

Institut proboja pravne osobnosti uveo bi se radi sprječavanja dosad raširene prakse otvaranja novih tvrtki radi izbjegavanja plaćanja obveza prema državi i radnicima, odnosno da se kroz njih izvlače imovina i sredstva, a ostaju radnici i dugovi.

Porezna uprava bi utvrđivala nezakonitosti i kroz upravne postupke sankcionirala porezne dužnike, odnosno vlasnike i upravljačka tijela u tim društvima.

Pritom se uvodi mogućnost oduzimanja imovine članovima uprave ako nezakonitim radnjama i zloupotrebama nanose štetu imovini i vjerovnicima, kao i osnivačima društva s ograničenom odgovornošću i dioničarima dioničkog društva koji se služe zloupotrebama.

Zakonskim se izmjenama omogućuje sklapanje ugovora radi postizanja nagodbe u postupku naplate potraživanja, predviđa institut međusobnog prijeboja između poreznog obveznika i države, te podmirenje duga ustupanjem nekretnina.